Foto Dubravka Petric/PIXSELL
povezane vijesti
- Hrvatska ima najveći pad ulaznih troškova u poljoprivredi u cijeloj EU. Gotovi proizvodi ipak skuplji
- Tušek: U 10-ak slučajeva dokazana prijevara u korištenju EU potpora u poljoprivredi
- “Imamo potencijal za prehraniti dvije Hrvatske”: Dabro predstavio programe za poticanje proizvodnje mesa i mlijeka
ZAGREB – Žuta hrđa, gljivično oboljenje pšenice i ječma, koju poljoprivrednici nisu vidjeli gotovo desetljeće, opet se poput kuge širi hrvatskim njivama, piše u utorak Večernji list.
U strahu od drastičnog pada ovogodišnjih prinosa poljoprivrednici traže pomoć od Ministarstva poljoprivrede, navodi dnevnik.
Ratar Mato Brlošić, ujedno i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), kaže da se bolest posljednji put pojavila 2014., a prije toga je nije bilo nekoliko desetaka godina. No očito je bila prisutna kao potencijalna zaraza te su je blaga zima i potom hladnije i vlažnije vrijeme u proljeće ponovno aktivirali.
– Bolest doslovce ‘šara’ po njivama – tvrdi Brlošić, ističući da su poljoprivrednici već prskali polja dva, čak i tri puta. Uz takvu zaštitu hrđa se nije ni smjela pojaviti, objašnjava, tako da u HPK sumnjaju u kvalitetu zaštitnih sredstava koja su kupovali.
Proljetos su ministricu Mariju Vučković upozoravali i na sumnjivu kvalitetu mineralnih gnojiva, a sad će, doznajemo, tražiti i analizu fungicida, koji su u nas odobreni, a očito ne djeluju.
– Dvije pa i tri zaštite na njivama više nego što je uobičajeno poljoprivrednicima znatno poskupljuju proizvodnju, a rezultata nema. Prije, kad bi se pojavila hrđa, žito bi se poprskalo i naočigled se oporavljalo. Sad poprskate polje, a hrđa se i dalje širi – napominje Brlošić.
Samo zbog primjene herbicida troškovi proizvodnje proljetos su skuplji 200 i više eura po hektaru. Litra fungicida košta, naime, od 50 do 70 eura, a proljeće je počelo i s drugim bolestima, klasičnom i mrežastom pjegavosti, nekim drugim vrstama hrđa, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.
