ZAGREB – U cijeloj zemlji od danas do 19. svibnja trajat će tzv. bijeli štrajk sudaca, odnosno mjere upozorenja kojima se odgađaju sva ročišta na prvostupanjskim sudovima, podsjetila je jučer Udruga hrvatskih sudaca (UHS) nezadovoljna što predloženim izmjenama zakona s Ministarstvom pravosuđa nije dogovorena primjerena visina rasta plaća sudačkih dužnosnika i službenika.

– U iduća dva tjedna odgađaju se sve radnje u prvostupanjskim postupcima, dok će se u drugostupanjskim postupcima održavati sjednice vijeća, ali bez otpreme odluka. Iznimka na svim razinama su hitni predmeti u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta. Za vrijeme trajanja mjera upozorenja suci će na radnom mjestu obavljati ostale poslove u okviru svoje dužnosti, ističe se u priopćenju UHS-a, čije zahtjeve pojašnjava sutkinja Vesna Horvath, predsjednica Ogranka III Zagreb UHS-a.

Traže veće plaće

– U mjerama upozorenja sudjelovat će više od 70 posto prvostupanjskih sudaca, a imamo i podršku državnih odvjetnika. Napominjemo, hitni predmeti rješavat će se bez odgode, no mjere podrazumijevaju da se neće raditi u e-spisu, neće se provoditi registracija novih pravnih subjekata, rješenja o nasljeđivanju, niti, primjerice, razvod braka. Obavijesti o odgodi ročišta poslane su svim strankama, ističe Horvath.

U preciziranom zahtjevu suci traže da se njihov status vrati na odnos iz 1999. godine, jer da su sudačke plaće rasle sukladno tadašnjem zakonu, danas bi neto plaća prvostupanjskog suca bila 3.455 eura (26.020 HRK) umjesto postojeća 1.522 eura. Konkretnije, tadašnja plaća prvostupanjskog suca bila je do 3,4 puta veća od prosječne plaće u državi, no u te 24 godine prosječna plaća u Hrvatskoj porasla je šest puta više od prosječne sudačke plaće, objašnjavaju iz Udruge predlažući reformu u tri koraka. Prvi korak podrazumijeva tzv. »vatrogasne mjere« kojima bi se hitno izjednačila najniža plaća prvostupanjskog suca početnika s najvišom plaćom sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu koji sad prima 2.126,66 eura. Ovaj korak moguće je ostvariti povećanjem plaće za 600 eura neto, povećanjem osnovice svim pravosudnim dužnosnicima za 20 posto te povećanjem koeficijenta za pravosudne dužnosnike prvog stupnja s 3,54 na 4,19. Drugi korak odnosi se na trajno rješenje – prijedlog i implementaciju jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija sukladno europskoj praksi – određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, sustav platnih razreda i izjednačavanje primanja sudaca drugog stupnja s plaćama sudaca visokih sudova.

– Iznosimo konkretna rješenja i izračune, jer ono što nam Ministarstvo pravosuđa trenutačno nudi jest povećanje od osam posto osnovice za sve pravosudne dužnosnike te povećanje koeficijenta za pravosudne dužnosnike prvog stupnja sa 3,54 na 4,21 i dodatak kroz neoporeziva primanja, iako zaboravljaju da su regres, prijevoz ili službenička božićnica zaslužena, ali ne i dužnosnička prava, ističe Horvat upozoravajući da je osnovica za izračun plaće prvostupanjskog suca trenutno 625,20 eura, dok je, primjerice, za liječnike primarne zaštite 929,61 euro.

Milijun novih spisa

Kao treći korak UHS ističe važnost otvaranja rasprave o poboljšanju uvjeta rada službenika i namještenika prvostupanjskih sudova. Oko 1.200 prvostupanjskih sudaca na 34 općinska, devet trgovačkih i četiri upravna suda godišnje rade na više od milijun novih spisa, što je najviše po sucu u usporedbi sa svim članicama EU-a, dok je s druge strane kontinuirani pad zaposlenih na službeničkim radnim mjestima bez kojih je otežano provođenje postupka, naglašavaju iz UHS-a. Općinski građanski sud u Zagrebu lani je ostao bez 54 službenika mahom zapisničara i upisničara, a unatoč tome stopa rješavanja predmeta na prvostupanjskim sudovima u 2022. bila je 112 % – riješeno je 53.429 predmeta više nego što je zaprimljeno iste godine, a vrijeme rješavanja predmeta skraćeno je u prosjeku za 80 dana, navodi se u priopćenju. Implementacija zakona obuhvatila bi više od 2.100 sudaca i državnih odvjetnika, a reforma bi stajala oko pet milijuna eura mjesečno, od čega bi se oko 40 posto vraćalo u državni proračun, objavili su iz Udruge.