Britanski kralj Karlo III. okrunjen je na obredu u Westminsterskoj opatiji nešto iza 13 sati stavljanjem krune sve Edvarda na njegovu glavu, a taj trenutak označili su plotuni koji su ispaljeni širom Ujedinjenog kraljevstva.

Čin krunidbe dogodio se na polovici dvosatnog obreda koji vodi nadbiskup Canterburyja Justin Welby.

Prije toga Karlo III položio je krunidbenu prisegu potvrdivši da će poštivati zakon i Englesku Crkvu tijekom svoje vladavine te je potvrdio da je “vjerni protestant”.

U jednom od najsvetijih trenutaka obreda pomazan je iza zaslona, sjedeći u košulji. Nadbiskup posebno ulje iz zlatne ampule u obliku orla izlijeva na krunidbenu žličicu prije no što će pomazati kralja crtajući križ na njegovoj glavi, prsima i rukama.

Ulje je proizvedeno od maslina ubranih na Maslinskoj gori u Jeruzalemu te je posvećeno na posebnoj ceremoniji u bazilici Svetog groba.

Kralju je nakon što je sjeo na povijesno krunidbeno prijestolje predan i kraljevski mač kako bi štitio pravdu, Crkvu i narod, te je primio druge kraljevske insignije, poput žezla, palice, zlatne jabuke, rukavice i prstena.

Plotuni su u trenutku krunidbe ispaljeni na 11 lokacija širom Velike Britanije, uključujući Edinburgh, Cardiff i Belfast te na brodovima britanske kraljevske mornarice.

U Londonu počasni odred ispalio je 62 puta iz Londonskog tornja i sjedišta kraljevske konjice.

Kralj je okrunjen pred oko 2000 ljudi, od stranih čelnika i članova kraljevske obitelji do izabranih dužnosnika i predstavnika civilnog društva.

Neposredno prije početka obreda u opatiju su ušli članovi kraljevske obitelji, među kojima brat i sestra kralja Karla, princ Andrew i princeza Anne te njegov sin princ Harry.

Zadnji su u opatiju ušli kraljica Camilla, potom kralj Karlo III te prijestolonasljednik princ William i njegova supruga Catherine, princeza od Walesa. Nakon njihova ulaska zatvorena su vrata opatije.

Veći dio dvosatne anglikanske službe, koju  vodi nadbiskup Canterburyja Justin Welby, nalikuje onima za 39 ranijih monarha okrunjenih u Westminsterskoj opatiji od 1066. godine.

No dok mnogi zamršeni rituali i ceremonije priznavanja Karla kao “neupitnog vladara” svog naroda ostaju, kralj je nastojao osvježiti druge aspekte službe.

Prvi put su tu žene biskupi, a vjerski poglavari britanskih nekršćanskih religija i njihovih keltskih jezika imat će istaknutu ulogu.

Kardinal Vincent Nichols postat će prvi katolički biskup koji će imati formalnu ulogu u krunidbi britanskog monarha od reformacije, kada blagoslovi kralja Karla III tijekom ceremonije u Westminsterskoj opatiji.

Događaju će nazočiti papinsko izaslanstvo predvođeno kardinalom Pietrom Parolinom, državnim tajnikom Svete Stolice, prvim papinskim predstavnikom koji sudjeluje na britanskoj krunidbi u gotovo 500 godina.

Kao kralj, Karlo je poglavar Engleske crkve, ali na čelu je vjerski i etnički raznolikije zemlje od one koju je njegova majka naslijedila u sjeni Drugog svjetskog rata.

Nastojao je da kongregacija više od 2000 vjernika na krunidbi bolje odražava britansko društvo, pozivajući obične članove javnosti da sjede uz šefove država i druge kraljevske obitelji.

Hrvatsku na krunidbi predstavlja šef diplomacije Gordan Grlić Radman

Teme krunidbe odražavaju Karlov cjeloživotni interes za biološku raznolikost i održivost.

Sezonsko cvijeće i lišće s vjetrovitog otoka Skye u sjeverozapadnoj Škotskoj do Cornwalla na vrhu jugozapadne obale Engleske ispunit će opatiju.

Zabranjena je plastika za jednokratnu upotrebu i cvjetna pjena, a sve će cvijeće biti donirano dobrotvornim organizacijama za pomoć starijima i ugroženima.

Osim krune svetog Edvarda  kralj će na kraju svečanosti nositi i imperijalnu državnu krunu koja je posljednji put viđena u rujnu prošle godine na sprovodu kraljice Elizabete II.

Na toj kruni je i dijamant Cullinan II, drugi najveći kamen izrezan iz dijamanta Cullinan za koji se tvrdi da je najveći dijamant ikad pronađen.

Kraljica Camilla nosit će krunu kraljice Marije, ukrašenu s 2200 dijamanata.

Kontroverzni dijamant Koh-i-Noor, koji je Britanska istočnoindijska kompanija uzela 1849., više se ne nalazi na toj kruni.

Nekoliko žezla osnažit će simboličku važnost događaja. Najpoznatije od njih je žezlo s križem koje predstavlja monarhovu svjetovnu moć i dobro upravljanje. Na vrhu tog žezla je Cullinan I, najveći brušeni bezbojni dijamant na svijetu.

Karlo će držati i zlatnu kraljevsku jabuku urešenu dijamantima, smaragdima, rubinima, safirima i biserima, s ametistom i križem.

Na ceremoniji će biti i srebrni križ koji sadrži komadiće drveta za koje Vatikan tvrdi da su bile na križu na kojem je raspet Isus Krist. Kraljevskoj obitelji te je komadiće darovao papa Franjo.

Krunidbeno prijestolje, izrađeno od hrasta za kralja Eduarda I. 1300. godine, vjerojatno je najstariji komad namještaja u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Pod njim se nalazi takozvani Kamen sudbine, drevni simbol škotske monarhije koji je Eduard I. zaplijenio 1296. godine. Taj kamen vraćen je u Edinburgh 1996., no sad je ponovo privremeno u Londonu kako bi se koristio u ceremoniji.

Na krunidbenoj svečanosti će se izvoditi glazba koju je osobno odabrao Karlo III.

Dvanaest skladbi skladano je posebno za tu priliku, uključujući  jednu slavnog skladatelja Andrewa Lloyda Webera, a u opatiji će se svirati i grčka pravoslavna glazba u čast kraljevog oca, princa Phillipa, sina grčkog princa.

Među paževima u Westminsterskoj opatiji bit će Karlov unuk princ George, uz Camilline unuke.

Nadbiskup od Canterburyja će od kralja će tražiti potvrdu da će tijekom vladavine poštivati zakon i Englesku crkvu. Kralj će staviti ruku na Evanđelje i to obećati.

Karlo će potom prisegnuti i da je „vjerni protestant“.

Karlo će tijekom ceremonije skinuti svečanu odoru i samo u košulji sjediti na krunidbenom prijestolju gdje će biti pomazan, čime će biti naglašen duhovni status suverena koji je i čelnik Engleske crkve.

Nadbiskup će posebno ulje iz zlatne ampule u obliku orla izliti na krunidbenu žličicu prije no što će pomazati kralja crtajući križ na njegovoj glavi, prsima i rukama.

Ampula je izrađena za krunidbu kralja Karla II. u 17. stoljeću, ali joj oblik odgovara ranijoj verziji iz legende u kojoj se Djevica Marija ukazala svetom Tomi Becketu u 12. stoljeću, dajući mu zlatnog orla iz kojeg će se pomazivati budući engleski kraljevi.

Krunidbena žličica puno je starija te jer je preživjela namjeru Olivera Cromwella da uništi sve regalije.

Ulje je proizvedeno od maslina ubranih na Maslinskoj gori u Jeruzalemu te je posvećeno na posebnoj ceremoniji u bazilici Svetog groba.

Prije pomazanja oko kraljeve stolice postavit će se zaslon kako bi ga se sakrilo od pogleda, u trenutku koji se smatra najsvetijim dijelom ceremonije.

Nakon što nadbiskup okruni kralja zvona opatije zvonit će dvije minute.

Fanfare će se oglasiti londonskom Westminsterskom opatijom, a svečani plotuni odjeknut će kopnom i morem kako bi obilježili prvu krunidbu britanskog monarha od 1953.  i tek petu od 1838.

Na kraju ceremonije kralj će sjesti na prijestolje.

Tradicionalno bi pred kralja tada pripadnici plemstva i kraljevske obitelji trebali kleknuti, odati mu počast i poljubiti desnu ruku. No za Karla III. to će učiniti samo njegov sin, princ William.

Nakon Karla, okrunjena će biti i supruga Camilla, iako ona neće morati položiti prisegu.

U završnom dijelu ceremonije kralj i kraljica će se pričestiti, što je glavni dio bogoslužja kršćanske crkve.

Sići će sa svojih prijestolja i ući u kapelu svetog Eduarda, smještenu iza glavnog oltara. Tamo će Karlo skinuti Eduardovu i staviti Imperijalnu državnu krunu, koja se, na primjer, nosi i na otvorenju godišnjeg zasjedanja parlamenta.

Potom će se pridružiti povorci u izlazu iz opatije, popraćenoj nacionalnom himnom. Okrunjeni par zatim će se istom rutom vratiti u Buckinghamsku palaču,

Nakon krunidbe počinje  parada od više tisuća vojnika i konjanika ulicama glavnog grada.

Karlo (74) je kralj od smrti svoje majke kraljice Elizabete II u rujnu prošle godine, nakon sedam desetljeća prijestolonasljedničkog staža.