Električni i elektronički otpad najbrže je rastuća kategorija otpada u EU, a najnovije istraživanje Hrvatskog Telekoma, provedeno na nacionalnoj razini, pokazalo je da će broj mobitela kojima se ne koristimo nastaviti rasti: 40 % građana mobitel zamjenjuje tijekom dviju godina, a gotovo sedam od deset građana (68 %) tijekom triju godina. U ladicama već sada imamo nekorištenih mobitela više nego stanovnika: u Hrvatskoj je pet milijuna mobitela kojima se ne koristimo, a stanovnika ima približno 3,9 milijuna.

Stručnjaci Hrvatskog Telekoma zato pozivaju građane da se odazovu “Pozivu koji ne propuštaš” i donesu svoje stare uređaje u prostorije T-Centra gdje će ih certificirane institucije pravilno zbrinuti, a potom i reciklirati.

Pozivu se pridružuju i vodeći stručnjaci u Hrvatskoj za zaštitu okoliša i elektronički otpad: Aleksandra Anić Vučinić, Ivana Presečki i Vitomir Premur, profesori Geotehničkog fakulteta, Mario Vukušić, direktor Odjela za upravljanje uređajima u Hrvatskom Telekomu te Zvonimir Majić, načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji poručuju: ‘Zbrinjavanjem i recikliranjem mobitela štitimo okoliš i ljude!’

“Odazivom na poziv i recikliranjem mobilnih uređaja značajno rasterećujemo Zemlju i istodobno joj vraćamo vrijedne resurse”, naglašava Premur, a Majić dodaje da je bitno odazvati se pozivu jer nepravilno zbrinjavanje elektroničkog otpada predstavlja prijetnju za tlo, zrak i vodu. Anić Vučinić kaže da se zbrinjavanjem elektroničkih uređaja u prostorijama T-Centra osigurava da oni završe u rukama certificiranih institucija i tako se pravilno recikliraju čime pridonosimo smanjenju emisije CO2.

Vitomir Premur

5 najvećih koristi koje bi Hrvatska imala kada bismo pravilno zbrinjavali mobitele

1. Vraćaš korisne materijale: od čega se točno sastoji elektronički otpad

Prema World Economic Forumu, elektronički otpad može sadržavati rijetke metale strateške vrijednosti, od kojih se mnogi mogu koristiti kao sekundarne sirovine za nove proizvode. Kod recikliranja elektroničkog otpada nevjerojatna je složenost procesa jer svaki elektronički proizvod može biti sastavljen od više od 1000 različitih tvari te niza elemenata.

2. Pridonosiš smanjenju emisija CO2

Stručnjaci WEEE foruma izračunali su da se za svaku pravilno prikupljenu i recikliranu tonu elektroničkog otpada izbjegava emisija od približno dvije tone ugljičnog dioksida. Trenutačnih pet milijuna mobitela kojima se, prema istraživanju Hrvatskog Telekoma, ne koristimo u Hrvatskoj približne je težine od 850 tona.

Njihovim zbrinjavanjem i recikliranjem izbjegli bismo emisiju od 1700 tona. “Elektronički otpad nema izravan utjecaj na klimatske promjene, no recikliranje ovog otpada i korištenje recikliranih resursa itekako ima”, izjavila je Anić Vučinić.

Aleksandra Anić Vučinić

3. Smanjuješ količinu štetnog elektroničkog otpada u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je u 2019. godini proizvedeno 11,9 kilograma elektroničkog otpada. Prema Institutu za istraživanje i trening UN-a, prosječan dom u Europi ima 74 elektronička uređaja, od kojih 17 stoji nekorišteno u ormarima i ladicama. Najviše se gomilaju mali IT uređaji, a rijetko se tko u Hrvatskoj istim mobitelom koristi dulje od tri godine.

“Danas su mobiteli najčešći i najpoznatiji elektronički uređaj kojim se koristi više od 90 % svjetske populacije”, ističe Premur. Uzmemo li u obzir brojke najnovijeg istraživanja Hrvatskog Telekoma, većinom se mobitela (68 %) više neće koristiti nakon tri godine.

Neki će ih proslijediti dalje, neki će ih staviti u ladicu, a svaki deseti građanin bacit će mobitel u – smeće. “Sitni se elektronički otpad poput mobitela vrlo lako nakupi, postane neprimjetan u kućanstvima ili se baci u običnu kantu za smeće. Odazivom na poziv pomažemo okolišu i planetu”, istaknula je Presečki.

Ivana Presečki, Foto: Vid Oluić

4. Smanjuješ količinu štetnog elektroničkog otpada u svijetu

Prema procjenama stručnjaka u prošloj je godini u svijetu odbačeno približno 5,3 milijardi mobitela. Budući da je prosječna debljina mobitela 9 mm, kada bi se svi ti mobiteli posložili jedan na drugi, nastao bi toranj visok 50000 km odnosno jedna osmina puta do Mjeseca.

U 2021. godini je generirano 57,4 milijuna tona elektroničkog otpada, a samo je 17,4 % pravilno sakupljeno, obrađeno i reciklirano, a prosječni je stanovnik Europe u 2020. godini proizveo 16,2 kg elektroničkog otpada.

Mario Vukušić, Foto: Vid Oluić

5. Omogućuješ povezanost sa svijetom nekome tko si to ne bi mogao priuštiti

Ukoliko predaš svoj mobitel kojim se ne koristiš i pravilno ga zbrineš u najbližem T-Centru, on bi se mogao ponovno iskoristiti ili reciklirati. Ako je uređaj u potpunosti ispravan, partner Hrvatskog Telekoma provodi postupak dorade uređaja (eng. refurbish) te ga ponovno prodaje.

“Ne propustite poziv jer mobiteli sadrže niz vrijednih materijala i metala koji se mogu iskoristiti sada i danas. Tako smanjujete opterećenje planeta Zemlje jer ekstrakcija metala iz rudnika zahtijeva ogromne količine struje, vode, naftne i radne snage. Zemlja će vam biti zahvalna”, istaknuo je Mario Vukušić iz Hrvatskog Telekoma.

Omiljene hrvatske zelene TikTokerice: “Javite se na ovaj poziv i pomozite planetu”

“Nema nikakve koristi od toga da stari mobitel držimo u ladici, to ne donosi ništa dobro ni okolišu ni ljudima. Budućnosti nema bez održivosti, a održivosti nema bez nas”, poručuju Nina Skočak i Marina Matijević, sasvim drugačije TikTok influencerice koje na popularnoj platformi pokazuju koliko je važan održiv način života. Prati ih više od 185 tisuća ljudi, a obje su dio popularnog GreenTok trenda gdje postovi s temama #EcoFriendly, #Sustainability, #Recycle i #ZeroWaste imaju više od 17 milijardi pregleda.

Nina Skočak diplomirala je na dvama fakultetima, studirala u trima europskim zemljama i stažirala u Europskom parlamentu, radi u savjetodavnom znanstvenom tijelu Europske komisije i snima ekološki podcast.

Marina Matijević, ekološki osviještena komunikologinja, pokrenula je incijativu “Ja bolji građanin” koju prati više od 25 tisuća ljudi na Instagramu i TikToku.

“Na TikToku sheram jednostavne, kratke i izravne upute za odvajanje i smanjivanje otpada, kao i niz održivih navika koje bismo svi trebali usvojiti”, kaže Marina.

Nina Skočak

Kako pravilno zbrinuti stari mobitel?

Nina: Definitivno ne u običan otpad, već na mjesto za zbrinjavanje elektroničkog otpada. Kutije za zbrinjavanje nekorištenog elektroničkog otpada nalaze se i u svakom najbližem T- Centru. Poražavajuća je brojka da svaki deseti građanin Hrvatske stari mobitel baca u obično smeće.

Marina: Ako je mobitel još uvijek funkcionalan, savjetujem da mu produžite vijek trajanja. Prodajte, poklonite, proslijedite! Ako je mobitel za otpis, situacija postaje malo kompliciranija. Da bi se smanjio utjecaj otpadnih mobilnih uređaja na okoliš, svoje stare mobilne uređaje odložite u posebne kontejnere za recikliranje u reciklažnim dvorištima, a stare uređaje možete odnijeti i u T-Centar koji će se pobrinuti za pravilno zbrinjavanje.

Marina Matijević, Foto: Matej Grgić

Koje su dobrobiti zbrinjavanja starog mobitela?

Nina: Elektronički otpad i baterije mogu biti toksične po okoliš i iznimno ih je bitno pravilno odložiti. Ako se stari mobilni uređaji odlažu na divljim odlagalištima, opasne tvari koje se nalaze u samim uređajima, mogu ući u tlo, zrak i vodu, uzrokujući ozbiljne probleme u ekosustavima.

Marina: Dodala bih da dosadašnji način postupanja s elektroničkim otpadom ima i negativan ekonomski učinak, osim što predstavlja rizik za zdravlje ljudi i okoliš. Elektronički proizvodi sadrže niz resursa koji su neophodni za zadovoljavanje naših budućih potreba za proizvodima, poput aluminija, bakra i srebra koji se mogu reciklirati i ponovno upotrijebiti.

Kako živite GreenTok?

Nina: Pokušavam provući upcycling kroz sve sfere svog života što mi je jako bitno i želim imati što manji štetni otisak. Čak i ne vozim auto, nego se isključivo služim javnim prijevozom i pokušavam izbjegavati avione.

Marina: Moj život je zeleni lifestyle… baš sam zeleni influencer, a vjerujte, na ovim nas je područjima zaista malo. No, svijest se budi. Na društvenim mrežama dijelim brojne savjete kako smanjiti otpad i uštediti energiju.

Mnogi su zgranuti kada podijelim video u kojem se vidi da ljudi sav svoj elektronički otpad ostavljaju pored kontejnera jer uopće nemaju na umu da su oni taj proizvod kupili i da su oni odgovorni i za otpad koji nastane. Treba mijenjati svijest edukacijom jer je ona ključ svega!

Prilog je napravljen u produkciji Native Studija Novog lista i Hrvatskog Telekoma, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia