Britanski istraživači dr. sc. Simon Fitch i prof. dr. sc. Richard Bates sa Sveučilišta Bradford te Sveučilišta St. Andrews početkom travnja mapirali su splitsko podmorje da bi utvrdili kako se podizala razina mora na tom području u daljoj povijesti, od 24 tisuće do 10 tisuća godina u prošlosti. Istraživanja se provode kao dio projekta »Life on the Edge«, britanskog Sveučilišta Bradford, a partner je splitski Filozofski fakultet.

Više nam je rekao dr. sc. Vedran Barbarić, docent sa splitskog Filozofskog fakulteta koji je kao lokalni koordinator bio zadužen za odabir najboljih i najrelevantnijih lokacija za mapiranje.
– Ovim istraživanjem želi se utvrditi kako je i kojom dinamikom podizanjem razine mora potopljen današnji maritimni prostor te kako su rane ljudske zajednice odgovorile na takve dramatične promjene. Jer, u to doba današnje je podmorje splitskog akvatorija, Bračkog i Hvarskog kanala, zapravo bilo kopno, a ovim istraživanjem znanstvenici se nadaju pronaći i lokacije koje su koristile ljudske zajednice na tom području, opisat će uvodno Barbarić. Brodom »Pram« istraživački je tim obišao i mapirao odabrane lokacije između Čiova i Marjana, unutar Splitskih vrata i Bračkoga kanala.

Otkrića

– Tijekom plovidbe seizmičkim su instrumentom snimani presjeci slojeva ispod morskog dna. Tako su prikupljeni vrijedni podaci koji su nam, već u ovoj fazi projekta, donijeli nova saznanja o paleokrajoliku koji se prostirao u prostoru današnjeg podmorja Splitskog akvatorija u vremenu prije zadnje odledbe i podizanja morske razine. Tako smo, na primjer, saznali da je kanal kojim je tekla nekadašnja rijeka Jadro (Paleojadro) prolazio između Čiova i Marjana, a da je istim putem išao i vodotok koji je, približno, dolazio iz pravca današnjeg Pantana, opisuje Barbarić.

Također, inicijalne pretpostavke o tome da kanal navedenog sliva prema Paleojadranu vodi kroz Splitska vrata nisu se pokazale točnima, već pravac tog toka valja tražiti pod sedimentima na dnu današnjeg Bračkog kanala.
– Paleojadro se tuda kretao prema toku Paleocetine, čiji je paleokanal, niže od današnjeg ušća, jasno uočen mjerenjem u prelasku preko Bračkog kanala, između Pučišća i Ruskamena. Ti i drugi prikupljeni podaci su iznimne kvalitete za daljnu računalnu obradu, izradu vizualizacija i računalnih modela koji će istraživačima poslužiti kao baza za daljnji rad, govori Vedran Barbarić te dodaje da u idućim godinama možemo očekivati vizualizacije koje će javnosti dočarati nova saznanja o potpuno drugačijem krajoliku Srednje Dalmacije, kakvoga su poznavali njegovi rani stanovnici. Nastavak istraživanja bit će usmjeren prikupljanju podataka pomoću seizmičkog instrumenta na lokacijama koje su pokazale inicijalnim pregledom pokazale visok potencijal, dok će se na lokacijama gdje je mjerenje pokazalo odgovarajuće rezultate izvršiti uzorkovanje sedimenata.

Daljnje analize

– Takvi uzorci namijenjeni su daljnjim laboratorijskim analizama koje će, očekuje se, dati vrijedne podatke o paleookolišu, omogućiti datiranje lokalnih promjena razine mora i, na koncu, odgovoriti na pitanja o ljudskoj prisutnosti u takvom krajoliku. Moguće je da će prilikom obavljanja nekih od njih biti moguće uključiti i zainteresiranu javnost, što je jedan od posrednih ciljeva ovog projekta, kaže Vedran Barbarić.

Sama metodologija rada uspješno je, prvi put u svjetskim okvirima, primijenjena u okviru projekta »Europe’s Lost Frontiers«, koji su na prostoru južnog Sjevernog mora proveli istraživači sa Sveučilišta Bradford pod vodstvom prof. Vincenta Gaffneya u suradnji s Flanders Marine Institute, također partnerom na aktualnom projektu te pritom postigli rezultate koji su snažno odjeknuli u znanstvenoj, ali i široj javnosti, dodat će naš sugovornik.

Uz srednji Jadran, projekt »Life on the Edge« provodi se i u Sjevernom moru, a istraživanja će potrajati sve do 2027. godine. Pored arheoloških, konačni rezultati projekta sadržavat će i iznimno značajne podatke i znanja o paleookolišu, promjenama klime, biljnom i životinjskom svijetu.
– U današnjem vremenu, kada je promjena klime, a posljedično i podizanja morske razine realnost koju živimo, znanja o dinamici i intenzitetu takvih promjena mogu imati veoma široku primjenu i pomoći pri planiranju našeg odgovora na nadolazeće promjene, zaključuje Vedran Barbarić.

Projekt »Life on the Edge – Studying the coastal zone of the Late Palaeolithic« financira United Kingdom Research and Innovation Fund, a provodi se pri Sveučilištu Bradford iz Velike Britanije, s partnerima Filozofskim fakultetom u Splitu i Flanders Marine Institute iz Nizozemske.

Suradnja sveučilišta

Suradnja britanskog sveučilišta i nizozemskog instituta sa splitskim Filozofskim fakultetom, uz znanstvene rezultate koji će nam prvi put omogućiti sveobuhvatniji uvid u daleku prošlost potopljenog krajolika i čovjekova boravka u današnjem priobalnom dijelu Srednje Dalmacije, poboljšat će znanja, vještine i kapacitete znanstvenika s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, dijelom i kroz radno mjesto mlađeg istraživača pri Centru Studia Mediterranea Filozofskog fakulteta u Splitu, u potpunosti financirano iz projekta.
– Time se u budućnosti otvara mogućnost neovisne provedbe sličnih projekata, a sve na osnovi novih, ali i postojećih, znanja te kapaciteta znanstvenih institucija u Splitu, gdje istraživanje podmorja iz pozicije različitih disciplina ima dugu tradiciju i značajne rezultate koji će tijekom provedbe aktualnog projekta kontinuirano biti konzultirani, sve s ciljem postizanja što boljih rezultata, podcrtat će Vedran Barbarić.