Budući da su se u nedjelju na komemoraciji u Jasenovcu, nakon dosta godina, okupili svi najviši državni dužnosnici, kao i predstavnici srpske i židovske zajednice, čelnici lijevih oporbenih stranaka i antifašista, još upadljiviji je bio izostanak desne opozicije, Mosta, Domovinskog pokreta i Hrvatskih suverenista.

Drugu je, pak, važnu stvar vezanu za tu komemoraciju naglasilo gotovo istovremeno okupljanje također u počast žrtvama ustaškog logora preko Save u Donjoj Gradini, na kojem su dominirali politički govori predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Republike Srpske Milorada Vučića.

U programu komemoracije na hrvatskoj strani, naime, političari nisu imali nikakvu ulogu, osim što su je pratili sa za njih napravljene pozornice.

Nije tako uvijek bilo, nekad su se i kod spomenika Kameni cvijet držali politički govori. Još 2015. se tamo prisutnima obratio premijer Zoran Milanović.

Politički govori

No, već godinu kasnije promijenila se koncepcija komemoracije, izbačeni su govori državnih dužnosnika, a za to je zaslužan Zlatko Hasanbegović.

On je kao ministar kulture osmislio način komemoriranja žrtava jasenovačkog logora kakav je i danas, Vlada Andreja Plenkovića nije ga mijenjala. Moglo bi se, dakle, ustvrditi da je to Hasanbegovićevo nasljeđe.

– I 2016. je Sabor bio pokrovitelj te komemoracije, ali tadašnji njegov predsjednik Željko Reiner nije se time htio baviti, pa je mene zapalo.

Odlučio sam da neće biti političkih govora i to se, eto, do danas tako održalo. U kratkom mandatu ministra sedam puta sam posjetio Jasenovac, bio sam i na romskom groblju u Uštici kao valjda prvi iz državne administracije. Poznato je da Tito nikada nije bio u Jasenovcu, što znači da sam ja bio sedam puta više nego on, rekao nam je jučer Hasanbegović.

On ne dvoji da postoje čvrsti razlozi da se u Jasenovcu komemorira jer »to je bio logor, a ne nekakvo lječilište i svakako je u njemu bilo žrtava«. Ali, Hasanbegovića ne čudi što se u nedjelju u Jasenovcu nije pojavio nitko s oporbene desnice.

– Presudan je dnevnopolitički kontekst. Sama komemoracija ne, ali političko ozračje opterećeno je ovim temama. Sabor je pokrovitelj i komemoracije za žrtve Bleiburga i Križnog puta, zašto tamo nema lijeve oporbe?

Zašto Plenković kao premijer nikad nije bio na Bleiburgu, a u Jasenovcu je uvijek? Jasno je da imamo dvostruka mjerila i zbog toga desnica ne dolazi u Jasenovac, smatra saborski zastupnik Hasanbegović.

Bez nametanja

Upozorava na to da se na području jasenovačkog logora u Jugoslaviji uopće nisu organizirale državne komemoracije i da se s tom praksom započelo tek u vrijeme Račanove vlade.

Prema njegovom mišljenju najbolje bi rješenje bilo da se politika u potpunosti povuče iz svih komemoracija koje se odnose na razdoblje Drugog svjetskog rata.

– Podjele iz Drugog svjetskog rata neće u Hrvatskoj biti prevladane, kao što nisu ni u drugim zemljama. U, primjerice, Španjolskoj su još žive podjele iz njihovog građanskog rata tridesetih godina prošlog stoljeća.

Država ne može nametnuti jedinstven pogled na prošlost i obvezatan komemorativan obrazac, a za tim nema ni potrebe. Stoga sam pristaša premještanja u građansku sferu komemoracija u Bleiburgu, Jasenovcu i u šumi Brezovica.

Svake godine ista pjesma kada su te travanjske, svibanjske i lipanjske pobožnosti u Hrvata.

Ako je to jedini način da se prekine taj začarani krug i uspostavi društveni mir i kohezija, neka se uredi tako da Sabor ne bude pokrovitelj nijedne od ovih komemoracija i da se sve svede na zainteresirane udruge, slično kao što je već sada u Srbu. O tome bi se moralo raspravljati, zaključuje Hasanbegović.

Jasenovac se sveo na politički folklor

Predsjednik Mosta Božo Petrov objasnio nam je zašto nitko iz njegove stranke nije u nedjelju bio u Jasenovcu.

– Most je jedina relevantna politička snaga koja je jasno u Deklaraciji, našem temljenom dokumentu, osudila sve totalitarne i autoritarne režime i njihove zločine, od fašizma do komunizma.

Obilježavanju obljetnica može se pristupiti na više načina, osim samog odlaska svake godine na mjesto stradanja, što može biti rezervirano za okrugle godišnjice.

Ne može se ne primijetiti da se odlazak u Jasenovac sveo na politički folklor i svojevrsnu farsu s uzvanicima širog spektra, koji samo taj dan pušu u isti rog.

Stjepan Mesić, čije su izjave o Jasenovcu dobro poznate i javnosti i organizatorima, tamo se smatra arbitrom koji će prozivati druge, rekao nam je Petrov.

Njegovog kolegu, predsjednika Hrvatskih suverenista Marijana Pavličeka, smeta što premijer Plenković dosad nije nazočio komemoraciji u Bleiburgu.

– Godinama sam tamo, ali njega nikad nisam vidio. Očigledno su vladajućima neke žrtve vrijednije. Što se Jasenovca tiče, treba osuditi svaki zločin počinjen u ime hrvatskog naroda.

No, niz je kontradiktornosti u vezi s Jasenovcem, niti približno se ne zna broj žrtava. Unatoć tome, kada se Plenković pojavi u Bleiburgu, možemo razgovarati i o dolasku desnice u Jasenovac, kazao nam je Pavliček.