Foto Mateo Levak
Zahvaljujući suradnji djece i odraslih, u OŠ Rikarda Katalinića Jeretova bit će postavljen prvi opatijski hotel za kukce, a izrađeno je i više od 15 rješenja za gnjezdilišta za ptice i skrovišta za šišmiše
povezane vijesti
OPATIJA – Pod motom »Zaviri i ti u drvo po svoju inspiraciju«, odlična ideja počela se pretvarati u stvarnost i zahvaljujući suradnji djece i odraslih u dvorištu Osnovne škole Rikarda Katalinića Jeretova u Opatiji u rujnu će se postaviti prvi opatijski hotel za kukce, a izrađeno je i više od 15 rješenja za gnjezdilišta za ptice i skrovišta za šišmiše.
Sve je zapravo počelo nakon što su »doktori za stabla« utvrdili da je stoljetna pinija koja je rasla u opatijskom perivoju kod fontane na Slatini tako bolesna da joj više nema pomoći i da se mora srušiti. Zatim su na inicijativu Opatijaca, prof. Darije Žmak Kunić i doc. Sanjina Kunića, studenti Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci osmislili projekt »Novi život stoljetne pinije«. Projekt je izveden uz podršku Grada Opatije i Parkova, u suradnji s opatijskom osnovnom školom, Prirodoslovnim muzejom Rijeka i tvrtkom Drvenjača iz Fužina.
Rezultat projekta je osnivanje novog izbornog kolegija na Akademiji: Ekološka skulptura i objekt A/B-umjetničko oblikovanje u kontekstu prirodoslovlja, zaštite okoliša i društvenog utjecaja. Zajedničkim snagama svih uključenih u ovu zanimljivu akciju stvorene su raznolike originalne nastambe, gnjezdilišta za ptice, šišmiše i kukce koji će biti vraćeni u opatijske parkove i zelene površine. Prema najavi prof. Darije Žmak Kunić, nastambe nastale od stabla stare pinije će biti postavljene u opatijski park Margarita, a skulpture nastale od istog stabla već su postavljene u Park lovora na Kantridi. Bila je to akcija za sve – za velike i male, a kako je uspjela, saznati se moglo u holu i školskoj knjižnici opatijske osnovne škole gdje je u povodu Dana planeta Zemlje, pod motom »Empatiju za Opatiju«, prezentiran projekt »Novi život stoljetne pinije« i otvorena prigodna izložba.
Ekipa kreativaca
– Inspiracija ne dolazi bez rada, rekao je Pablo Picasso, a tragom njegove misli, ekipa kreativaca različitih dobnih skupina i različitih zanimanja realizirala je zamisao – udahnula nov život starom stablu i primjenom obrazovne metode društveno korisnog učenja od osušenog drva pinije osmišljeno je i izrađeno više od 15 rješenja gnjezdilišta za ptice, skloništa za šišmiše i već prvi opatijski hotel za kukce. Učenici, studenti i svi uključeni su na ovom primjeru pokazali kako naši svakodnevni izbori, pa i oni umjetnički, utječu na okoliš, biološku raznolikost i zdravlje ljudi. Svi sudionici potaknuti su da štite svoj okoliš primjenjujući elemente održivih umjetničkih i obrazovnih praksi – rekla je prof. Darija Žmak Kunić.
U projekt su bili uključeni učenici 4.a i 4.b te 6.a razreda opatijske osnovne škole koji su zajedno sa studentima Akademije primijenjenih umjetnosti izradili prijedloge nacrta prvog hotela za kukce u Opatiji. Predavanje o kukcima i bioraznolikosti podneblja u školi je održala dr. sc. Željka Modrić-Surina, ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Rijeka. U praktičnom dijelu radionice, učenici su izradili idejna rješenja za hotele za kukce i glinene elemente koji će biti ugrađeni u hotel. Studenti su prije izrade idejnih i izvedbenih rješenja za gnjezdilice za šišmiše, kukce i ptice, posjetili Prirodoslovni muzej u Rijeci, gdje su slušali predavanja biologa dr. sc. Boštjana Surine i ravnateljice dr. sc. Modrić Surina. Praktični dio nastave trajao je tijekom akademske godine 2021./2022. U sklopu istog kolegija, u suradnji s učiteljicom Ivanom Uremović Gašić, studentica Tonka Špoljar i student Tin Andonovski, uz pomoć mentorice Darije Žmak Kunić, izradili su promotivnu stop-animaciju prema literarnom predlošku »Tigiji i spletka duha Pohlepića« (autorice Nikoline Bošnjak) i ona je također prezentirana javnosti i upotpunila priču.
Novi konteksti
– Studenti i studentice su u završnim izvedbenim radovima integrirali društvena, umjetnička i ekološka istraživanja uz primjenu koncepta cirkularne ekonomije. Iako galerije i muzeji i dalje ostaju glavno mjesto za konzumiranje umjetnosti, mogućnosti umjetnika i umjetnica za rad u drugim kontekstima i mjestima izuzetno su se povećale od sredine šezdesetih godina 20. stoljeća. U tom smislu projekt je ponudio ne samo priliku za izlaganje u tradicionalnom smislu, već i istražio nove kontekste prezentacije umjetničkog rada koji je ujedno i društveno koristan – zaključila je prof. Darija Žmak Kunić.