Podaci HNB-a pokazali su da je na poskupljenje domaćih proizvoda najviše utjecala utrka za profitom / Foto SLAVEN BRANISLAV BABIĆ/PIXSELL
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević puno toga zamjera monetarnoj vlasti i ističe da u nas ne postoji ni najmanja razina socijalne kohezije
povezane vijesti
- Gospodarska inventura godine. Obilježili su je inflacija, ekonomski rast, ali i bura oko poreza na nekretnine
- Novotny upozorava na strukturne probleme domaće ekonomije: ‘Što će biti kad se iskoriste sadašnji EU poticaji rasta?’
- Blagdanski stol gotovo 30% skuplji od lanjskog. Cijene su sulude, pogledajte izračun
Objava Hrvatske narodne banke da je domaću inflaciju, odnosno rast cijena domaćih proizvoda, najviše potaknuo rast profita, nije iznenadila ekonomskog analitičara Željka Lovrinčevića, ali ga navodi na zaključak da u Hrvatskoj uopće ne postoji ni najmanja razina socijalne kohezije za razliku od pojedinih zemlja Europske unije u kojima poduzetnici nisu toliko podizali razinu svoje zarade.
S druge strane, iz Hrvatske udruge poslodavaca, unatoč podacima do kojih je na osnovi metodologije ECB-a došao HNB, kažu da profiti nisu rasli i da je za inflaciju puno više krivo to što su monetarne vlasti tiskale novac.
Lovrinčević ipak puno toga zamjera monetarnoj vlasti (HNB-u, ali i Vladi) i ističe da se već u travnju prošle godine moglo predvidjeti da će se dogoditi ono što sada i pokazuju podaci HNB-a, da je podizanje profita zaslužno za 58 posto rasta cijena domaćih proizvoda, jer je tada bilo jasno da Hrvatska od 1. siječnja ulazi u eurozonu i već tada je počeo rast cijena.
Tiskanje novca
– Nije se rast cijena dogodio u trenutku konverzije, on je započeo već u travnju prošle godine. Povećanje cijena od 0,2 ili 0,3 posto o kojem se govori u kontekstu konverzije povećanje je u noći kad se prešlo s kuna na eure, ali prvo se povećanje dogodilo već ranije i ono će se i dalje nastaviti, kaže Lovrinčević.
Na pitanje jesu li poduzetnici mogli odlučiti drukčije i ne podizati cijene već od proljeća prošle godine, pri tome se skrivajući iza eura, Lovrinčević kaže da jesu, ali da su samo naivni mogli očekivati da to neće učiniti.
Euro im je olakšao zamagljivanje razloga za poskupljenje, smatra Lovrinčević, pa ni HNB ni Vlada nisu smjeli voditi proces tako da bude prepušten na volju poduzetnicima, a ako već nisu uspjeli stvari bolje posložiti, naprosto se trebalo odgoditi uvođenje eura, pa bi to možda i za trećinu smanjilo inflaciju u Hrvatskoj.
– Uz novac iz EU fondova, visoke iznose doznaka iz inozemstva i milijarde kuna likvidnosti za koje je bilo jasno da će ih građani izvući iz čarapa kod konverzije, te monetarne vlasti koje su popustile pod pritiskom i štampale novac za COVID-krizu, HNB je trebao tražiti odgodu procesa ili je trebao odrediti tečaj konverzije u kojem će kuna biti jača.
Uza sve to, država je u svojim antiinflacijskim mjerama iz proračuna transferirala milijarde kuna građanima, ali i poduzetnicima koje je štitila od rasta cijena energenata.
Snižavali su i PDV na dio proizvoda. Ono što je počelo kao posljedica poskupljenja energenata zbog rata u Ukrajini, na kraju je završilo u običnoj pohlepi.
Tako da se slobodno može reći da je riječ o jednoj vrsti ratnog profiterstva, oštar je Lovrinčević.
Napominje da je stabilizacija cijena sirovina u posljednjih pola godine ili sedam mjeseci pokazala da Europa sada ima problem gramzivosti koji podiže inflaciju, ali da je on u Hrvatskoj kao i svi ostali slični problemi dodatno izražen.
– Francuski, talijanski ili švicarski poduzetnici nisu toliko povećavali svoje profite, iako se Europska centralna banka koja nas je stalno plašila time da će rast plaća uzrokovati rast inflacije, konačno počela baviti i profitima kao uzročnikom inflacije, jer je to trend u cijeloj Europi.
Ipak, u spomenutim zemljama očito postoji više socijalne kohezije nego u Hrvatskoj, napominje Lovrinčević. Profiti su, kaže on, rasli, ali plaće radnika su lani realno padale, taj pad će se nastaviti i u ovoj, ali i sljedećoj godini, pa bi domaći radnici mogli tek 2025. godine dosegnuti realni dohodak koji su imali prije pandemije.
Porez na dobit
– Radnike su izdali svi, i monetarne vlasti, odnosno HNB, i Vlada, i udruge potrošača, i sindikati koji su žešće tražili povećanje plaća kad je inflacija bila dva posto, nego sada.
Ravnoteža se još više pomjerila na stranu kapitala i država bi morala jače oporezivati dobit od kapitala, smanjiti opterećenje na plaće.
U ovakvoj situaciji država bi morala i za sljedeću godinu, ili možda sljedeće tri, ostaviti na snazi zakon o dodatnom porezu na dobit jer su kompanije u zadnjem kvartalu, kad su znale da se taj porez uvodi, prikazivale manju dobit.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca pogled je nešto drukčiji, oni kažu da su domaće tvrtke na začelju Europske unije i po profitabilnosti i produktivnosti, te poručuju da inflaciju nije potaknula utrka za profitom, već dosad neviđena fiskalna ekspanzija, koja je započela još za vrijeme pandemije COVID-19, kada je inflacija i uhvatila zamah, a kompanije su nastojale, unatoč lockdownu i energetskom šoku, držati glavu iznad vode.
– Fiskalna ekspanzija je tijekom energetske krize premašila razine državne pomoći tijekom COVID-krize. Centralne banke su od početka COVID-19 pandemije zaredale s rundama štampanja novca.
Bilance centralnih banaka gotovo su udvostručene pa je ruku pod ruku s rekordnom fiskalnom ekspanzijom stvoreno izuzetno plodno tlo za posljedičnu eksploziju inflacije, poručuju iz HUP-a.
Kažu da je poboljšanje profitabilnosti realnog sektora manje nego što pokazuju brojke HNB-a, da je koncept bruto operativne profitabilnosti mjeren udjelom u BDP-u napuhan inflacijom i u brojniku i nazivniku te još ništa ne govori o maržama, te da za ocjenu profitabilnosti domaćeg gospodarstva u ovoj godini moramo imati i podatke iz posljednjeg kvartala jer je nerijetko ključan za sagledavanje cijele poslovne godine, ali prema podacima o poslovanju tvrtki listanih na Zagrebačkoj burzi, koje su već objavile podatke o poslovanju za 2022. godinu, možemo reći da profitne marže nisu rasle, već upravo suprotno, ostvarile su mali pad operativne (EBITDA) marže.