Vila Ružić na Pećinama svjedok je slavnog vremena obitelji Mažuranić-Brlić-Ružić pa ima li boljeg mjesta u Rijeci da se prigodno obilježi 149. godina od rođenja hrvatske spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić?

Ivana Brlić-Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. godine, a o veličini njezinog književnog djela, kad trebamo biti sažeti, može posvjedočiti to što je četiri puta predlagana za Nobelovu nagradu za književnost.

Njezine bajke postale su klasici, ne samo hrvatske, već i svjetske književnosti, te su njezina djela prevedena na više od 70 jezika i narječja.

A prigodnim programom u Vili Ružić učenici i profesori Prve sušačke hrvatske gimnazije, u suradnji sa Spomeničkom knjižnicom i zbirkom Mažuranić-Brlić-Ružić, posvjedočili su danas da djela velike hrvatske spisateljice “žive” i danas.

Najvažniji detalji biografije

Profesorica Hrvatskog jezika Marijana Trinajstić reći će kako su u modernom formatu životopisa “Europass” učenici zapisali najvažnije detalje iz biografije Ivane Brlić-Mažuranić, a koje su onda i predstavili.

– U prvom razredu srednje škole učenici u programu Hrvatskoga jezika imaju bajke, tako da oni na ovaj način sumiraju svoje znanje, dodaje Irena Šlosar, školska knjižničarka PSHG.

Kao dio programa, pripovjedačica Sabina Gvozdić iz Ogulina, rodnoga mjesta Ivane Brlić-Mažuranić, interpretirala je bajku “Regoč”.

– Slavimo 149. rođendan najbolje hrvatske spisateljice, genijalke Ivane Brlić-Mažuranić. Velika mi je čast što sam u Rijeci u Vili Ružić i što ću pripovijedati bajku u kojoj Ivana vjerno opisuje svoj rodni zavičaj, rekla nam je Sabina Gvozdić.

Naravno, svega ovoga ne bi bilo i bez Theodora de Canzianija, skrbitelja Spomeničke knjižnice i zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić, koji brine o Vili Ružić i zbirci, nakon nažalost preranog odlaska profesorice PSHG Matilde Ružić, praunuke Ivane Brlić-Mažuranić.

Bdije nad vilom

No, ona i danas bdije nad vilom, njen portret smješten je na ulazu, među mnogim velikanima obitelji, a sa svojih portreta nas promatraju i ban Ivan Mažuranić i Ivana Brlić-Mažuranić njegova unuka, dok nas de Canziani, također profesor u PSHG, podsjeća što sve čuvaju vila i zbirka.

– To je baština duga skoro 900 stotina godina, obitelji koje su učinile puno u povijesti Hrvatske. Zbirku je definirala sama obitelj, zet Ivane Brlić-Mažuranić, Viktor Ružić, tadašnji ban Savske banovine i njegova supruga, Nada Brlić, najstarija kći Ivane Brlić-Mažuranić.

Kuća je zamišljena 1935. godine, a izgrađena 1938. Bila je to kuća po njihovim zamislima, u kojoj će se živjeti, ali i kuća koja će čuvati obiteljsku baštinu, sve one “relikvije” vezane za ljude i događaje koji su bitni za obitelji, ali i za našu nacionalnu kulturu, politiku, znanost i umjetnost, reći će Theodor de Canziani.

Zbirka čuva mnogo toga

Zbirka čuva mnogo toga, od naslonjača bana Ivana Mažuranića, do mnogih predmeta i rukopisa poznate obitelji, no ovoga puta zadržali smo se, prigodno, na pojedinostima hrvatske književnice čiji se rođendan slavio.

– U zbirci čuvamo predmete koje je Ivana Brlić-Mažuranić koristila u svome svakodnevnom životu, od odjeće pa do balskih knjižica, dokumente, pisma, fotografije, rukopise…

Posebno bih istaknuo čestitke koje je književnica pisala svojim unucima prigodno za svetog Nikolu. Svakome bi poklonila jednu priču koju je napisala samo za njega ili nju.

Mi danas u biblioteci imamo izložene dvije: jednu čestitku i priču za unuku Vesnu Ružić, kasnije udanu Drechsler i za Jurja Ružića, koji su nas nažalost nedavno napustili.

Čuvamo i druge predmete i priče, zato što mnogi članovi obitelji, rauste po svijetu, predmete koje su im dragi i bitni, kako bi se sačuvali posalju zbirci, zaključuje Theodor de Canziani.