Američki Wall Street Journal (WSJ) objavio je da su američka i europska diplomacija uvjerili Hrvatsku, prije nešto više od dvije godine, da poništi natječaj na kojemu je kineski konzorcij, na čelu s lukom Ningbo, bio izabran kao najpovoljniji ponuđač na natječaju za koncesiju novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali.

Prema pisanju WSJ-a, nakon natječaja provedenog prije gotovo tri godine, upalili su se alarmi u Washingtonu. Kineske tvrtke predale su najbolju ponudu na natječaju za 50-godišnju koncesiju na novom, suvremenom terminalu u Rijeci.

Ta je vijest, tvrde američke novine, pokrenula veliku, zakulisnu kampanju službenog Washingtona, što su za WSJ potvrdili neimenovani američki dužnosnici, pri čemu je korišten niz sredstava – diplomacija, deklasificirani obavještajni podaci i drugi alati, kako bi se uvjerilo Hrvatsku da ipak ne sklopi ugovor s Kinezima.

Američki dužnosnici istodobno su, iako potiho, podržali drugu ponudu koju je dao danski brodarski div A.P. Moller-Maersk A/S.

Poništen natječaj

Američka diplomacija je, zajedno s pritiskom Europske unije, pomogla u blokiranju kineskih ambicija u Rijeci, tvrde, prema pisanju WSJ-a, ljudi upoznati sa slučajem.

Hrvatska vlada poništila je natječaj bez objašnjenja u siječnju 2021. godine, a na ponovljenom natječaju dodijelila koncesiju vrijednu 2,7 milijardi eura konzorciju tvrtki APM Terminals, podružnici danskog Maerska, i ENNA Logic, hrvatskoj logističkoj tvrtki iz sastava ENNA grupe.

– Nije bilo izravne intervencije, ali su postojali određeni signali. To je vrlo osjetljivo pitanje, rekao je za WSJ hrvatski ministar prometa Oleg Butković.

Napori da se blokira kineski utjecaj u riječkoj luci, čiji detalji dosad nisu bili objavljeni, pružaju uvid u način na koji američki dužnosnici provode širu strategiju smanjenja utjecaja Pekinga u Europi, jednoj od svega nekoliko američkih vanjskopolitičkih inicijativa zajedničkih Trumpovoj i Bidenovoj administraciji.

Pod obojicom predsjednika, američki dužnosnici lobirali su kod europskih vlada za ograničavanje kineskih ulaganja u stratešku infrastrukturu, uključujući luke i željeznice, energetske mreže i tvornice poluvodiča.

Možda najistaknutiji od tih napora bilo je pozivanje europskih saveznika da ne koriste rješenja kineskog Huaweija u izgradnji svoje 5G komunikacijske infrastrukture.

WSJ ističe da Kina širi svoje interese u lukama diljem Europe, uključujući zemlje poput poput Španjolske i Grčke, u kojoj kineska brodarska kompanija COSCO drži većinski vlasnički udio.

Washington je prošle godine komentirao kineski plan da preuzme glavnu ulogu u luci Hamburg, čemu su se protivili i neki članovi koalicijske vlade njemačkog kancelara Olafa Scholza.

– Snažno smo sugerirali da Kina ne stekne kontrolni udio, rekao je visoki američki dužnosnik, nakon čega je udio kineske oceanske brodarske tvrtke smanjen s 35 posto na 24,9 posto, čime nema utjecaja na odluke o upravljanju lukom.

Strateški značaj

Rijeka je, prema Wall Street Journalu, posebno zabrinula Washington jer je NATO savez koristio luku za dopremanje vojne opreme u Europu i iz nje, dok ju je američka mornarica koristila za održavanje i popravak brodova.

– Za NATO savez i druge države bilo bi puno teže transportirati stvari preko luke koja je pod kontrolom kineske tvrtke, prisjetio se W. Robert Kohorst, američki veleposlanik u Hrvatskoj u to vrijeme.

Dužnosnici na području američke nacionalne sigurnosti izrazili su posebnu zabrinutost zbog sve većeg utjecaja Kine na strateške pomorske luke.

Američke obavještajne agencije otkrile su 2021. godine da Kina potajno gradi vojni objekt na terminalu komercijalne luke u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Nakon otkrića potaknule su Emirate da zaustave gradnju. Prošle je godine američka delegacija posjetila Ekvatorijalnu Gvineju, pozivajući je da odbije kinesku ponudu za izgradnju vojne baze na atlantskoj obali te zemlje. Zasad nije poznato jesu li u tome i uspjeli.

Američki dužnosnici su, ističe WSJ, izrazili zabrinutost da bi se velike lučke dizalice proizvedene u Kini, kakve se koriste u lukama u SAD-u i ostatku svijeta, mogle koristiti kao sredstva za špijunažu.

Kina, ističu, ima i pristup podacima o svjetskim tokovima tereta putem mreže podataka o teretu pod nazivom Logink.

– SAD će morati pažljivo birati u koje će se bitke upuštati, s obzirom na ključnu ulogu Kine u globalnim lukama i brodarstvu.

Bilo kojoj američkoj administraciji bit će teško stati na kraj Kini na svakom koraku, rekao je Isaac Kardon, stručnjak za kinesku pomorsku strategiju u istraživačkom centru Carnegie Endowment for International Peace.

WSJ nadalje navodi da je riječka luka, koja ima stoljetnu tradiciju i strateški je značajna zbog svoje relativne blizine Sueskom kanalu, zapala u probleme izbijanjem rata i raspadom Jugoslavije 1991. godine.

Promet je tada preusmjeren u druge jadranske luke u Italiji i Sloveniji, a Hrvatska je izašla, prema riječima Denisa Vukorepe, ravnatelja Lučke uprave Rijeka, iz pomorskog transporta kontejnera.

– Ako kao luka nemate kontejnerski terminal, zapravo niste luka, istaknuo je Vukorepa.

Tri kineske tvrtke – Ningbo Zhoushan Port Co. Limited, Tianjin Port Overseas Holding Limited i China Road and Bridge Corporation (CRBC) – prvotno su pobijedile sa svojom ponudom za izgradnju novog kontejnerskog terminala.

CRBC je, objašnjava WSJ, već ranije bio prisutan u Hrvatskoj putem unosnog posla izgradnje pelješkog mosta. Američki dužnosnici, čija imena WSJ ne navodi, bili su šokirani kada su kineske tvrtke stigle na korak do sklapanja ugovora u Rijeci.

– Bili smo posebno alergični na ideju o lukama koje su u vlasništvu ili kojima upravlja Kina, kaže Matthew Pottinger, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost u mandatu predsjednika Donalda Trumpa.

Lijepe riječi

U Zagrebu je veleposlanik Kohorst izrazio zabrinutost na sastancima s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom Olegom Butkovićem.

Sastancima su, tvrdi WSJ, pozivajući se na osobe upoznate s tim sastancima, prisustvovali i dužnosnici iz APM Terminalsa i ENNA Logica, koji su izgubili u prvom krugu.

Amerikanci su na sastancima hrvatsku stranu nagovarali lijepim riječima, tvrdeći da je Hrvatska cijenjena članica i NATO-a i Europske unije, kao i da bi mogla osigurati bolje poslove u luci, rekli su za WSJ američki i hrvatski dužnosnici.

Prema riječima jednog od hrvatskih predstavnika uključenog u pregovore, oglasio se i EU, poprilično tiho. Uslijedio je prilično neobičan korak – hrvatska vlada poništila je prvi natječaj za luku i raspisala novi.

Kao važan faktor u cijeloj operaciji pojavila se i pandemija COVID-19, koja je izbila u prvim mjesecima 2020. godine, poremetivši globalnu trgovinu, a ministar Butković je rekao da bi novi propisi EU-a, doneseni 2019. godine, o izravnim stranim ulaganjima doveli do dodatnih provjera nesuđenog posla s Kinezima.

– Ono što je najvažnije, prvi je natječaj napisan bez jamstava o tome koliko će tereta stvarno protjecati kroz riječku luku – što su američki dužnosnici više puta ponavljali, rekao je Butković.

Neki u Hrvatskoj bili su tada zabrinuti da je Kina, koja već ima udjele u lukama diljem Europe, Rijeku željela kontrolirati samo da bi druge spriječila u tome, a ne da je stvarno koristi, rekao je hrvatski predstavnik uključen u razgovore, s kojim je razgovarao WSJ.

Na drugom natječaju kineske tvrtke nisu predale ponudu, a tri tvrtke koje su sudjelovale u prvom nisu odgovorile na zahtjeve za komentar WSJ-a.

– Radovi u riječkoj luci su u tijeku i trebali bi biti gotovi do svibnja 2025. godine, rekao je Koen Benders, direktor Rijeka Gatewaya, zajedničke tvrtke APM Terminalsa i ENNA Logica. Očekuje se da će Maersk biti glavni klijent luke.

Kina ipak nije u potpunosti isključena. Glavne lučke dizalice bit će nabavljene od kineske tvrtke, otkrio je Benders, a Kina je i dalje najveći svjetski izvoznik robe koja se transportira kontejnerima.

– U svakom slučaju, Kinezi su ovdje, zaključio je ravnatelj Lučke uprave, Vukorepa, objavljuje WSJ.

O navodima iz teksta američkih novina upit smo poslali ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, kao i ravnatelju Lučke uprave Rijeka Denisu Vukorepi, no oni nisu željeli davati nikakve komentare.

Porezni sporazum i ukidanje viza

Hrvatski dužnosnici u razgovorima u vezi s Rijekom podsjetili su svoje američke kolege na dugogodišnju želju Zagreba za ulazak u američki Visa Waiver Program i ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, rekao je američki dužnosnik izravno uključen u razgovore.

Od rujna 2021. godine hrvatski građani mogu putovati u SAD do 90 dana bez vize, a porezni sporazum potpisan je u prosincu prošle godine. Američki i hrvatski dužnosnici kazali su za WSJ da ne postoji izravna naknada za odluku o luci.