Prnjavica se na našem moru ne uzgaja. Osnovni je razlog niska stopa rasta uz vrlo visoku smrtnost jedinki, što je utvrđeno istraživanjem provedenim 2007. godine u Malostonskom zaljevu. Istraživanje je prekinuto početkom 2009. godine radi nestanka kaveza s preostalim manjim brojem školjaka…
povezane vijesti
Prnjavicu nalazimo duž cijelog Jadrana. Nastanjuje plitko more do 30 metara dubine. Preferira gruba pješčano-muljevita te pješčano-šljunkovita dna u koja se plitko ukopava. Jednom ukopana, ne premješta se. Nešto je brojnija na dijelovima obale s priljevom slatke vode, ali i u prolazima između livada posidonije.
Ima zapaženu gospodarsku vrijednost i na većini je ribarnica u stalnoj ponudi. Ipak, unatoč tome, prnjavica se na našem moru ne uzgaja. Osnovni je razlog niska stopa rasta uz vrlo visoku smrtnost jedinki, što je utvrđeno istraživanjem provedenim 2007. godine u Malostonskom zaljevu. Istraživanje je prekinuto početkom 2009. godine radi nestanka kaveza s preostalim manjim brojem školjaka.
No o spolnom životu i rastu ove vrste se ipak dosta toga zna. Spolni dimorfizam kod prnjavice nije izražen, a broj mužjaka i ženki je unutar populacije podjednak. Spolnu zrelost postiže s veličinom od 27,7 milimetara. Vrijeme mrijesta nije jasno definirano jer se prema različitim istraživanjima odvija u različito vrijeme.
Općenito, smatra se da su vrijeme mrijesta i godišnji reproduktivni ciklus ovisni o geografskom položaju i eventualnim genetskim različitostima, ali istovremeno i vrlo podložni utjecaju trenutnih okolišnih promjena, u prvom redu salinitetu i temperaturi mora, te količini i kvaliteti hrane.
Prnjavica se mrijesti otpuštanjem gameta kroz sifon, tako da je oplodnja vanjska. Pelagički larvalni stadij traje oko dva tjedna nakon čega slijedi spuštanje na dno. Ukoliko im supstrat ne odgovara, ličinke mogu odgoditi prihvat i na nekoliko tjedana dok ne pronađu odgovarajuću podlogu. Bisusnim nitima se prihvaćaju za zrno pijeska što im omogućuje uspravan položaj i sprječava kotrljanje. Kako rastu i dobijaju na težini, tako gube bisus.
Neposredno pred metamorfozu razvija se stopalo s cilijama i očna pjega, dok tijekom metamorfoze koja traje nekoliko dana dolazi do potpune reorganizacije organizma, pri čemu školjka dobiva sva obilježja odrasle jedinke. Za to se vrijeme školjka ne hrani, već koristi zalihe sakupljene tijekom ličinačkog života.
Veličinu od 25 milimetara prnjavica postiže između druge i treće godine života, dok veličinu od 50 milimetara postiže nakon 9 godina života. Analizom rasta utvrđeno je da može doživjeti starost od preko 16 godina.