Ukrajinska vojska uskoro će biti opremljena s 14 hrvatskih transportnih helikoptera, 12 modela MI 8 MTV-1 i dva modela MI 8 T. Poznato je to već neko vrijeme, a ministar obrane Mario Banožić i osobno je o toj donaciji govorio u srijedu u Odesi, gdje se sastao s ukrajinskim kolegom Oleksijem Reznikovom.

Predsjednik Zoran Milanović prilično je benevolentno reagirao na tu vijest. Još nedavno je on govorio da su to doduše neperspektivni helikopteri jer im istječu resursi, ali uz opasku da odluka Vlade o njihovom slanju u Ukrajinu »vodi masovnom krvoproliću i masovnoj pogibelji i produljenju rata«.

Sada je, međutim, vrhovni zapovjednik tek ustvrdio da Hrvatska »nema uvjeta ni računice više održavati« ove helikoptere još iz sovjetske ere te da ih se zato »treba polako rješavati«.

Vojna oprema

Isti dan kada je Banožić boravio u Ukrajini, ministar hrvatskih branitelja imao je videokonferenciju s Julijom Laputinom, u čijem su ministarskom resoru ukrajinski ratni veterani, a tom joj je prilikom priopćio da će, temeljem odluke koju je Vlada donijela 16. ožujka, Hrvatska u prvoj fazi pomoći u liječenju i rehabilitaciji ranjenih Ukrajinaca moći prihvatiti do 20 osoba, vojnika i civila. Tu najavu Milanović pogotovo nije osporavao jer je od početka ruske agresije imao pozitivan stav o humanitarnoj pomoći Ukrajini. Posljednjih mjeseci, nakon što u Saboru nije prošao prijedlog Vlade da se i Hrvatska uključi u misiju Europske unije obučavanja ukrajinskih vojnika, upadljivo je da predsjednik Republike puno manje javno komentira brutalan rat na istoku kontinenta. S obzirom na to da to traje već neko vrijeme, može se pretpostaviti da je u pitanju Milanovićeva politička strategija, u sklopu koje se skoro posve koncentrirao na zbivanja unutar hrvatskih granica. Ali, dok to i nije bilo tako, u razdoblju u kojem se stajališta predsjednika i premijera Andreja Plenkovića o tom ratu nisu uopće poklapala, Vlada je, naravno u skladu s hrvatskim mogućnostima, na razne načine pomagala Ukrajini i njezinim građanima.

Prema podacima koje su nam dostavili iz Banskih dvora, do konca veljače je iz državnog proračuna u tu svrhu izdvojeno više od 160 milijuna eura. Od tog iznosa približno 123 milijuna eura otpada na izravne donacije u vojnoj opremi, o čemu je Vlada dosad donijela pet odluka, ali su to klasificirani podaci i nije moguće precizno utvrditi o kakvom je sve oružju riječ. No, ministar obrane Banožić je, primjerice, 28. veljače prošle godine izjavio da je Hrvatska zaprimila zahtjev ukrajinske strane za pješačko naoružanje i zaštitnu opremu i da će im shodno tome biti upućene puškostrojnice i strojnice s pripadajućim streljivom te određena količina zaštitne opreme u ukupnoj vrijednosti 124 milijuna kuna. Nadalje, na fotografijama s ukrajinskog bojišta u rujnu su se pojavili i učinkoviti hrvatski topovi M-46 kalibra 130 milimetara, službeno nitko u Hrvatskoj nije potvrdio, ali niti demantirao da su i oni donirani Ukrajini.

Pomoć civilima

Brojke koje se, pak, odnose na civilnu komponentu pomoći, vrlo su transparentne, u cent se može doznati na što je sve točno potrošen novac poreznih obveznika. Iz zaliha više ministarstava u tu je zemlju upućeno i lijekova, sanitetskog materijala, detektora za mine, opreme za gašenje požara i slično u vrijednosti za 1.208.556,11 eura. Pet milijun eura bio je doprinos Hrvatske povodom Međunarodne donatorske konferencije na visokoj razini za Ukrajinu. Za generatore za škole i bolnice je putem UNICEF-a uplaćeno milijun eura, a za nabavku dizel goriva Ukrajini je donirano 257.796,67 eura. Hrvatska sudjeluje u pružanju izvanredne makrofinancijske pomoći (MFA) Ukrajini u obliku vrlo povoljnih zajmova. Iznos jamstva za Republiku Hrvatsku je 14.044.467 eura.

Sve raseljene osobe iz Ukrajine oslobođene su administrativnih troškova u postupku privremene zaštite, neovisno o imovinskom stanju. Omogućen im je besplatan prijevoz na svim relacijama u unutarnjem željezničkom prometu, kao i trajektni prijevoz za one koji su se nastanili na nekom od hrvatskih otoka. Ukupni financijski učinak ovih mjera je oko 340.000 eura. I Ukrajinci pobolijevaju, a sva pružena im zdravstvena zaštita podmiruje se iz državnog proračuna, za 2022. taj je iznos 2.192.713,51 euro. U godinu dana je izbjeglicama iz Ukrajine pruženo 21.559 usluga zdravstvene zaštite, od čega u bolnicama 7.909 usluga, u domovima zdravlja 10.857, u zavodima za javno zdravstvo 1.558, a u zavodima za hitnu medicinu 1.235. Ukupno je hospitalizirano 497 Ukrajinaca.

Zapošljavanje i obrazovanje

Oni imaju pravo i na naknade u sustavu socijalne skrbi. Do 1. veljače 2023. područni uredi priznali su 6.001 jednokratnu naknadu. U siječnju su isplaćene 154 zajamčene minimalne naknade, 14 osobnih invalidnina i 9 doplataka za pomoć i njegu. Raseljeni Ukrajinici koriste i programe i projekte vezene za djecu s teškoćama i odrasle osobe s invaliditetom. Na području socijalne skrbi isplaćeno je ukupno 2.588.713 eura. Neki i rade, njih 183 se zaposlilo kroz mjere Aktivne politike zapošljavanja, za što je u 2022. izdvojeno 863.000 eura.

Što se tiče obrazovanja mlađe generacije Ukrajinaca, u suradnji s UNICEF-om osigurano je 86.269,83 eura za nabavu školskoga pribora za učenike koji su upisani u osnovne i srednje škole. Dodatno je iz državnog proračuna za ovu stavku plaćeno 112.814 eura. Time se sufinanciraju troškovi izvanučioničke nastave, roditeljskog udjela u cijeni produženog boravka za učenike osnovnih škola, roditeljskog udjela u ekonomskoj cijeni smještaja i prehrane u učeničkom domu za učenike srednjih škola. Sufinanciraju se i nastavni i didaktički materijal i oprema, nastavni materijal za učitelje i nastavnike koji rade u pripremnoj nastavi hrvatskoga jezika kao i ostali programi za provedbu aktivnosti integracije učenika. Hrvatski olimpijski odbor financijski je pomogao ukrajinske sportaše s približno 160.000 eura, a ukupan financijski učinak koji se odnosi na područje kulture iznosi 84.000 eura. U kontekstu potonjeg je, primjerice, Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici darovano 200 knjiga ukrajinskih autora, a 2.000 knjiga ukrajinskih autora i knjižnicama u Plitvicama, Korenici, Osijeku, Vukovaru, Splitu i mjestima u kojim boravi raseljeno ukrajinsko stanovništvo.