Visokobrazovani muškarci između 30 i 50 godina čine većinu koja se obraća Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija sa sumnjama od toga da ih tajne službe motre na ulici i prisluškuju telefone do toga da ih netko gleda kroz televizor i šalje im vibracije.

Razlozi zbog kojih nam se građani obraćaju su različiti, otkriva Zdravka Čufar Šarić, koja u drugom mandatu predsjeda Vijećem, tijelom koje ne provjerava postoje li ili ne objektivni razlozi za određene mjere tajnog prikupljanja podataka, nego jesu li one poduzete u skladu sa zakonom.

Građani nam se obraćaju sumnjajući da ih se motri na ulici, da im se prisluškuje telefon ili mobitel, ali i da ih netko gleda kroz televizor, šalje im nekakve vibracije, navodi Čufar Šarić i ističe kako Vijeće ozbiljno preispituje sve sumnje, pa i one koje se doimaju neobičnima.

Nije bilo nezakonitosti ili nepravilnosti

Podaci iz Izvješća o radu za 2022. govore da se Vijeće prošle godine bavilo s 12 zahtjeva građana koji sumnjaju u zakonitost rada sigurnosno-obavještajnih agencija, ali da sumnje nisu potvrđene.

Vijeće nije utvrdilo nezakonitosti ili nepravilnosti u radu, kaže njegova predsjednica.

U četiri zahtjeva građani su iskazali sumnju u moguće nezakonitosti ili nepravilnosti u tajnom prikupljanju podataka, u dva zahtjeva u provedbu sigurnosnih provjera, a polovica zahtjeva uopće se nije odnosila na rad agencija, pa se Vijeće oglasilo nenadležnim.

Od pet zahtjeva temeljem kojih je Vijeće provelo neposredan nadzor nad radom Sigurnosno-obavještajne (SOA) i Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) u čak četiri predmeta te agencije nisu uopće postupale.

Vijeću se obratio i jedan zastupnik

Zbog zaštite klasificiranih podataka i osobnih podataka podnositelja, predsjednica Vijeća nije mogla iznijeti puno više detalja o radu toga tijela od onoga što stoji u Izvješću.

Ipak, otkriva da im se prošle godine političari nisu obraćali sa svojim sumnjama, no u prethodnim godinama obratio im se jedan zastupnik, ali Vijeće nije bilo nadležno postupati u njegovu slučaju. Vijeću su se između ostalih obraćali i članovi različitih udruga te novinari.

O imenima ne govori i naglašava kako svi građani koji se obraćaju Vijeću mogu biti sigurni da će njihovi osobni podaci ostati tajna.

Objasnila je i kako se Vijeću može obratiti svaki građanin koji smatra da su mu postupanjem sigurnosnih agencija na neki način ugrožena prava, primjerice ako smatra da ga se nezakonito prisluškuje ili prati.

Uz zahtjeve građana, Vijeće zaprima i zahtjeve državnih tijela i pravnih osoba, koji se mogu podnijeti isključivo u pisanom obliku, elektroničkom poštom, pismom ili osobno.

Zahtjevi moraju sadržavati ime i prezime, datum rođenja ili OIB te vlastoručni potpis podnositelja.

Ne razmatraju se anonimne predstavke

Vijeće anonimne predstavke ne razmatra, nego ih dostavlja saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koji može poduzeti daljnje korake i zatražiti postupanje Vijeća, kaže Čufar Šarić.

Tumači kako su ime, prezime i adresa podnositelja potrebni radi njegove identifikacije i dostave odgovora.

Opisala je i kako Vijeće postupa sa zaprimljenim zahtjevima.

Svaki se razmatra i dodjeljuje radnoj skupini od tri člana Vijeća, koja obavlja neposredan nadzor u SOA-i ili VSOA-i, ako se radi o vojnoj osobi.

Radna skupina provjerava dokumente te obavlja razgovore s djelatnicima agencija kako bi se utvrdilo je li bilo postupanja prema podnositelju i je li to postupanje zakonito.

U posljednjem koraku, Vijeće traži pisano očitovanje agencija o navodima iz zahtjeva, a po njegovu zaprimanju, donosi odluku o zakonitosti eventualnog postupanja agencija.

Podnositelja se obavještava je li bilo postupanja sigurnosno-obavještajnih agencija prema njemu te ako je jest je li ono bilo po zakonu ili su kršena ljudskih prava.

Kada bi se utvrdile nezakonitosti u radu agencija, Vijeće je o tome dužno obavijestiti i predsjednika Republike, Sabora, Vlade i saborskog Odbora za unutarnju politiku te glavnog državnog odvjetnika.

„Do sada nismo utvrdili nezakonitosti u postupanju agencija, no u jednoj situaciji smo obavijestili nadležne institucije o mogućoj nepravilnosti koja, po ocjeni Vijeća, nije rezultirala kršenjem ljudskih prava“, naglašava Čufar Šarić

Sve manje obraćanja Vijeću

Broj predmeta na kojima je Vijeće prošle godine radilo jednak je onome iz 2018. kada je Vijeće ponovno imenovano nakon što tri godine nije postojalo, ali i bitno manji od broja predmeta kojima se bavilo od 2019. do 2021.

Izvješća pokazuju da je u 2019. Vijeće radilo na 27 pritužbi o mogućim nezakonitostima li nepravilnostima u radu agencija, godinu poslije na 28, a u 2021. godini na 22 zahtjeva.

To su zahtjevi koji su upućivani u godinama kada Vijeće nije postojalo, pa smo ih s odmakom vremena obrađivali, kaže Čufar Šarić i priznaje da su u tri godine, kako Vijeća nije bilo, građani izgubili naviku obraćati mu se.