Dvoje stranih državljana poginulo je u padu ultralake sportske letjelice danas oko podneva odmah nakon polijetanja iz Zračne luke Pula.

Poletjeli su u ultralakoj sportskoj letjelici Pipistrel Virus, slovenskog proizvođača. Sve hitne službe odmah su pristupile mjestu nesreće, a iz Zagreba su u Pulu uputili i istražitelji Agencije za zrakoplovne nesreće koji će provesti istragu.

Prva je ovo zrakoplovna nesreća u zračnoj luci u Puli.

Zrakoplovni stručnjak i analitičar Alen Šćuric u razgovoru za Večernji list kaže kako u slučaju da je riječ o tehničkom kvaru to povlači velik broj pitanja i probleme za proizvođača koji bi u tom slučaju možda morao biti primoran prizemljiti cijelu flotu.

S druge strane, ne isključuje se niti mogućnost ljudske greške.

Dva pitanja i jedna teza

“Nažalost ovakve nesreće su učestale, samo u posljednje dvije godine u hrvatskoj su zabilježena tri takva incidenta.

Posljednji nam je u sjećanju slučaj iz Like kada je pala Cessna prilikom čega je poginulo nekoliko ljudi”, rekao je Šćuric za Večernji list.

Dodaje kako se ovom nesrećom otvaraju dva bitna pitanja, ali i postavlja jedna teza.

“Riječ je o ultralakoj sportskoj letjelici slovenskog proizvođača Pipistrel koji je zaista izgradio respektabilno ime i zaista firma ima dobar rejting u sektoru malih zrakoplova.

Uzroka mogu biti tri u ovom slučaju. Ili je zakazala tehnika, ili je stvar ljudskog faktora, ili su uzroci meteorološki uvjeti. Teško je spekulirati što bi u ovome trenutku moglo biti uzrok, to će utvrditi istraga.

Naime, to su vrlo male letjelice koje su i tehnički i u svakom smislu slabije. Da dočaram, malo jači vjetar od 35 čvorova u velikom avionu se neće niti osjetiti, a malome može itekako izazvati probleme”, pojašnjava Šćuric.

Ne isključuje mogućnost ljudske greške

Dodaje i kako u slučaju da je riječ o tehničkom kvaru to povlači velik broj pitanja i probleme za proizvođača koji bi u tom slučaju možda morao biti primoran prizemljiti cijelu flotu. S druge strane, ne isključuje se niti mogućnost ljudske greške.

“Važno je shvatiti da, nažalost, tim letjelicama ne upravljaju profesionalni piloti, nego ljudi koji su na puno jednostavniji način stekli svoju licencu, a često brojni niti ne lete često pa su i puno manje iskusni.

Usto, taj je avion puno nesigurniji i podložniji i klimatskim i svim drugim uvjetima te ga nije jednostavno upravljati”, ističe Šćuric.

Uspoređuje to s cestovnim prometom kazavši kako u cestovnom prometu piloti malih aviona su poput vozača automobila dok su piloti komercijalnih zrakoplova poput profesionalnih vozača autobusa ili kamiona.

Trebat će vremena da se uspostavi promet

Budući da se avion srušio na samome pragu piste, bit će potrebno više sati kako bi se ponovno uspostavio promet koji je otkazan iz zračne luke.

“Niti najmanji komadić ne smije biti na pisti jer komadić od 1 centimetar može biti koban za dvjesto ljudi, zato će istražiteljima i službama trebati vremena da se sve očisti i ponovno uspostavi promet, a do tada će, vjerujem letovi kojih je nešto manje u ovo doba godine biti preusmjereni u Trst, Rijeku ili neku obližnju zračnu luku”, kazao je Šćuric za Večernji list.

Zrakoplovni analitičar upitan je ima li odgovornosti možda kontrolnog tornja ili Zračne luke.

“Apsolutno ne. Nesreća se dogodila prilikom polijetanja i jedno je sigurno, a to je da zračna luka nije mogla utjecati na ishod u tom trenutku, a poglavito i jer je riječ o privatnom avionu i ponavljam procedure su tu drugačije”, napominje Alen Šćuric.