Od Vinodolskog zakona

U Novom otvoren skup o ulozi pčele u okolišu: Ako nema pčele, nema pčelara niti svijeta

Robert Šimonović

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Motiv održavanja skupa je Vinodolski zakon, u kojem se još 1288. godine spominje pčelarstvo i pčelarski odnosi. rekao je gradonačelnik Tomislav Cvitković



Dvodnevni znanstveni skup “Mjesto i uloga pčele u okolišu – Od Vinodolskog zakona do današnjih dana” otvoren je danas u novljanskoj Gradskoj vijećnici, a skup je otvorila ministrica poljoprivrede Marija Vučković.


Skup okuplja eminentne znanstvenike/predavače s četiriju najvećih hrvatskih sveučilišta (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek) u ostvarenju jedinstvenog cilja – podizanja razine svijesti o važnosti pčeleu ekosustavu, ali i promocije meda i drugih vrijednih pčelinjih proizvoda za koje hrvatski i europski potrošači pokazuju sve veći interes.


Foto galerija: Znanstveni skup o ulozi pčele u Novom Vinodolskom Foto: Marko Gracin


U ime domaćina novljanski gradonačelnik Tomislav Cvitković pozdravio je sve znanstvenike, pčelare s područja Novog Vinodolskog i druge uzvanike, a posebno je na dolasku zahvalio ministrici poljoprivrede Mariji Vučković.


Vinodolski zakon kao motiv




– Drago nam je da se ovaj značajni znanstveni skup održava upravo u našem gradu. Motiv njegova održavanja je Vinodolski zakon, koji je donesen upravo u ovoj Gradskoj vijećnici u kojoj se danas nalazimo, a u kojem se još 1288. godine spominje pčelarstvo i pčelarski odnosi, rekao je Cvitković te svim prisutnima poželio dobrodošlicu, ugodno druženje i boravak u Novom Vinodolskom.


Ministrica Vučković podsjetila je na nezamjenjivu ulogu pčela u našim životima i vrijednost koju one predstavljaju za koncept zdravlja ljudi, životinja i biljaka, ali i očuvanje bioraznolikosti, ekosustava i okoliša.



– Ovaj skup je prilika da to još jače osvijestimo, ali i da razgovaramo o vrijednosti meda i drugih pčelinjih proizvoda u kontekstu razvoja hrvatske poljoprivrede i gospodarstva.


Pčele i pčelarstvo u današnjem svijetu jesu ugrožene, stoga Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede nastoje pomoći održavanju vrijedne pčelarske djelatnosti i njezinom razvoju, jer prostor za razvoj uvijek postoji.


Posljednjih nekoliko godina, pored redovnih mjera koje proizlaze iz nacionalnog programa namjenjenog sektoru pčerastva, imali smo niz intervencija kojima smo nastojali nadoknaditi štetu onim pčelarima koji su osjetili probleme pomora pčela.


Također, u novi, svekupan paket mjera Vlade RH za poljoprivredu uvrstili smo, što nije rađeno prije nas, i djelatnost pčelarstva, rekla je ministrica Vučković te istaknula dobru i sveobuhvatnu suradnju s Hrvatskim pčelarskim savezom.


U PGŽ uloženo 90 milijuna eura


– Moram istaknuti da je na području PGŽ-a do sada iz programa ruralnog razvoja uloženo otprilike 65 milijuna eura, od čega je do današnjeg dana isplaćeno nešto više od 54 milijuna eura.


Kad se tome pridodaju izravna plaćanja, onda ukupna ulaganja u mandatu Andreja Plenkovića u poljoprivredu i ruralni prostor iznose nešto više od 90 milijuna eura, rekla je Vučković te pozdravila i nešto više od 4.000 poljoprivrednika s područja PGŽ-a te više od 450 pčelara s istog područja.



Otvorenju znanstvenog skupa nazočili su i akademik Goran Durn, predsjednik Razreda za prirodne znanosti pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Igor Jerković, prorektor za znanost i kvalitetu Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Dražen Lušić s Medicinskiog fakulteta u Rijeci, Dražen Kocet, potpredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, Dalibor Šoštarić, ravnatelj Županijskog centra za poljoprivredu i ruralni razvoj, Nedeljko Mrakovčić, predsjednik Udruženja pčelarskih udruga PGŽ-a Primorsko-goranskog Pčelarskog saveza i mnogi drugi.



Akademik Goran Durn, koji se inače bavi geologijom i paleontologijom, istaknuo je kako su se pčele pojavile na Zemlji prije 150 milijuna godina, u vrijeme kad se pojavljuje i dinosaur, i od tad kreće njihov razvoj.


Sve veće klimatske promjene


Kazao je i da se u današnje doba antropocena staništa mijenjaju velikom brzinom, kako smo svjedoci sve većih klimatskih promjena koje djeluju na ljude i pčele, stoga je izrazito važno raditi na očuvanju pčela.


Nedeljko Mrakovčić iskazao je zadovoljstvo činjenicom da je Primorsko-goranska županija ovakvim skupom postala središte pčelarske znanosti Hrvatske.



– Biti domaćin znanstvenog skupa “Mjesto i uloga pčele u okolišu” nije mala stvar i bez imalo skromnosti želim iskazati zadovoljstvo da se Udruženje pčelarskih udruga PGŽ-a i naših 13 sastavnica nalazi u uglednom društvu organizatora skupa.


Jasno je da je ovo najjača koncentracija hrvatskih pčelarskih stručnjaka i znanstvenika na jednome mjestu, kako u našoj Županiji, tako i u cijeloj Hrvatskoj.


Ovo je povijesni događaj u Novom Vinodolskom i neka bude svima znano da Hrvatsko primorje i Gorski kotar imaju kao rijetko tko bogatu pčelarsku povijest.


Treba jasno reći da je početak razvoja pčelarstva čuveni Vinodolski zakon. Ta plemenita djelatnost i dalje se razvija te je upravo UPU PGŽ cjeloviti baštinik ove povijesne i pravne tradicije pčelarstva, istaknuo je Mrakovčić.


Pčelarstvo lagano ulazi u krizu


Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet pozdravio je okupljene u ime saveza koji okuplja oko 6.200 hrvatskih pčelara.



– Pčelarstvo lagano ulazi u krizu i stoga moramo učiniti sve da taj dio poljoprivrede zadržimo najmanje na ovoj razini koju danas imamo, rekao je Kocet te zahvalio svim institucijama koje podržavaju i potiču pčelarsku proizvodnju.


– Ministarstvo poljoprivrede ulaže znatne napore da nam pomogne, ali smatramo da postoji prostor za poboljšanje i napredak, kao i da ne smijemo dozvoliti da mjesto i uloga pčele u okolišu u budućnosti bude ugrožena.


Ako nema pčele, nema pčelara niti svijeta, ali i obrnuto, ako nema pčelara, nema pčela i svijeta, rekao je Kocet, istaknuvši kako su pčelari vrlo bitan element koji pomaže da se pčelarska djelatnost i pčele održe na životu.


Organizatori skupa


Znanstveni skup održava se pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Razreda za prirodne znanosti, a organizatori skupa su Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet šumarstva i drvne industrije Sveučilišta u Zagrebu, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Grad Novi Vinodolski, Hrvatski pčelarski savez (HPS), Udruženje pčelarskih udruga Primorsko goranske županije – Primorsko – goranski pčelarski savez (UPU PGŽ), Udruga pčelara Grada Novi Vinodolski i Hrvatska udruga senzornih analitičara meda (HUSAM).