Kvarner je raznolika, kvalitetna i inovativna destinacija održivog turizma koja cijele godine turistima pruža jedinstveno doživljajno iskustvo u primorju, gorju i otocima, a lokalnom stanovništvu osigurava kvalitetne uvjete za život i rad.

Vizija je to turističkog razvoja kvarnerske regije u narednom razdoblju, istaknuto je na današnjoj sjednici Skupštine Turističke zajednice Primorsko-goranske županije, održanoj u Rijeci, a na kojoj je usvojen Plan razvoja turizma PGŽ do 2030., kao i Izvješće o izvršenju Programa rada TZ PGŽ za 2022., Izvješće o radu Turističkog vijeća TZ PGŽ za 2022., kao i Prva Izmjena Godišnjeg Programa rada TZ PGŽ za 2023.

Prema novom Planu razvoja turizma PGŽ do 2030., kojeg je predstavila prof. dr. sc. Ines Milohnić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, stupovi daljnjeg razvoja kvarnerskog turizma su kvaliteta, održivost, uključivost, inovativnost, konkurentnost i rast kvalitete života lokalnog stanovništva.

“Dnevni prijatelj”

– Temeljna intencija je da Plan bude “dnevni prijatelj”. On je izrađen u obliku priručnika, odnosno ideja je da ga svi koji žive turizam imaju na dohvat ruke kako bi promišljali i pratili tijek turističkog razvoja, kazala je prof. dr. sc. Milohnić navodeći kako je novi strateški dokument vezan na aktualne trendove na globalnom tržištu, uz što je provedena je analiza stanja na terenu.

Uz ostalo, anketirano je petstotinjak stanovnika županije te više od 100 pravnih subjekata u turizmu. Plan je prošao javnu raspravu, a slijedi i njegovo usvajanje na Županijskoj skupštini nakon čega će se ići u razradu Akcijskih planova.

Inače, među članovima Skupštine TZ Kvarnera komentiralo se kako će ciljevi novog Plana razvoja će biti jedino ostvarivi uz cjelogodišnje poslovanje, a što je preduvjet za zapošljavanje lokalnog stanovništva.

Govoreći, pak, o izvršenju Plana rada za 2022., direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov se u izlaganju osvrnula na turističku 2022. u kojoj je u komercijalnom smještaju ostvareno 1 posto više noćenja nego rekordne 2019.

Međutim nekomercijalni bilježi pad od 30-ak posto, što znači da kuće za odmor ne prijavljuju goste. A što je trend na nacionalnom nivou.

U stalnim smo razgovorima s Državnim inspektoratom i resornim Ministarstvom kako to rješavati jer predstavlja opterećenje destinacije, kao i gubitak u financijama, ukazala je direktorica županijske TZ.

44% noćenja ostvaruje obiteljski smještaj

Ukazala je i kako čak 44 posto noćenja ostvaruje obiteljski smještaj, što je 3 posto više, kampovi imaju 22 posto udjela i 8 posto rast, hoteli imaju 18 posto udjela i u minusu su 9 posto prema 2019., dok 14 posto čini nekomercijalni smještaj.

U posljednjim godinama je vrlo uočljivo, istakla je Peršić Živadinov, jest da je potražnja za objektima visoke kvalitete jako porasla pa je lani rast od 30 posto u odnosu na 2019. imao smještaj s pet zvjezdica.

U prva tri mjeseca je na Kvarneru ostvareno 13 posto više noćenja nego lani i čak 32 posto više nego 2019., odnosno oko 408.000 noćenja.

Osvrnula se i na otežanu komunikaciju sa Zračnom lukom (ZL) Rijeka oko koje se povela najveća rasprava. Naime, ukazala je kako lani na krčkom aerodromu nije bilo info punkta, po prvi put nakon 15 godina od njegova postavljanja.

Naime, u Zračnoj luci su, pojasnila je direktorica županijske TZ, kazali kako je potrebno ponovno ići na natječaj, uz to što je rečeno kako je dotadašnjih 9 eura po kvadratu da premalo i da se traži 150 eura uz uključen PDV.

U financijski plan za 2022. je stavljeno tih 150 eura po kvadratu, prijavili smo se na natječaj, međutim, do danas, znači gotovo godinu dana nakon, još nema odgovora, kazala je Peršić Živadinov.

Što je s poljskim LOT-om?

Članove Skupštine zanimalo je i što je s poljskim LOT-om koji ove godine ne leti na ZL Rijeka, na što je rečeno kako nije istina da se kroz udruženo oglašavanje ne osigurava dovoljno novca.

Direktorica županijske TZ je pojasnila kako je LOT jasno rekao da povlači velik broj komercijalnih letova u Hrvatskoj i prebacuje se na čarter, kao i kako je lani s LOT-om na razini Hrvatske ugovoreno 111.000 eura udruženog oglašavanja, od čega samo na Kvarner otpada 72.000 eura.

Inače, u 2022. je ukupno za aviopromet na Kvarneru udruženo 5,7 milijuna kuna, od čega je TZ Kvarnera sama izdvojila 2,5 milijuna kuna.

Članovi Skupštine pitali su i što učiniti po pitanju očito loše komunikacije sa Zračnom lukom, a što nikome ne ide u korist. Tako je Đanino Sučić, primjerice, istaknuo kako će, ukoliko se u budućnosti želi više kapaciteta visoke kategorije, tema avioprometa biti sve važnija, kao i kako Zl treba služiti i građanima.

Znamo da je država vlasnik 50 posto ZL Rijeka te da udio u vlasništvu imaju i neke kvarnerske jedinice lokalne samouprave i stoga se mora naći strateška odluka kako dalje jer ovako nećemo naprijed, ako ZL Rijeka vozi svojim, a mi svojim smjerom, ukazao je ovaj član Skupštine te apelirao na predstavnike gradova i općina koje su suvlasnici riječke Zračne luke da kroz Nadzorni odbor po tom pitanju pokušaju nešto napraviti.

Dodajmo i da su u sastav Skupštine ušli novi predstavnici Bakra i Kraljevice – Zoran Pavletić te Damir Balenović.