MALI LOŠINJ – Dugo je trajala priprema monografije Amaterskog kazališta »Josip A. Kraljić«, popularnog JAK-a, no rezultat je vrijedio vremena, a i došao je u trenutku kada se očekuje novi zamah lošinjskog teatra. Prema istoimenom tekstu kazališnog kritičara Dalibora Foretića iz 1999. godine, monografija je dobila naslov »Na potisak ljubavi«, što opisuje »gorivo« na koje dulje od četiri desetljeća radi lošinjska kazališna družina, zbog ozbiljnosti u pripremama i izvedbama predstava ocijenjena »amaterskom jedino po svojem nazivu«. Knjigu su uredili Irena Dlaka i Radovan Marčić – povjesničarka umjetnosti koja nije nikada bila uključena u rad JAK-a, ali ga je predano pratila iz publike, te kazališni redatelj koji odmalena dolazi na Lošinj i u više je navrata surađivao s lošinjskim ansamblom.

Kao uvertira promociji knjige na pozornicu je izašlo šesnaestero glumaca JAK-a, međusobno predstavljenih kroz anegdote s nekadašnjih izvedbi na Lošinju i u udaljenijim sredinama.

Podaci o 62 predstave

S obzirom na to da Marčić zbog drugih kazališnih obaveza nije mogao prisustvovati, na predstavljanju je uredništvo predstavljala prof. Dlaka, govoreći o zastojima u radu na monografiji, koja je bila planirana još za tridesetu godišnjicu JAK-a, 1999. godine, a izlazi formalno u povodu četrdesete godišnjice, iako su od nje prošle četiri godine, iz objektivnih i subjektivnih razloga siromašnije aktivnostima od ranijih godina. Urednica je govorila o »pretpovijesti« lošinjskog teatra gdje je ostalo još mnogo prostora za istraživanje (u monografiji je preslika pozivnice na predstavu »Zimsko sunce« iz 1912. godine upravo Josipa A. Kraljića), te o srednjoškolskoj kazališnoj sekciji koju je 1973. godine pokrenuo prof. Tomislav Gospodnetić i, našavši u njoj stabilnu jezgru za sljedeći korak, 1979. utemeljio JAK, s »Čovjekom na položaju« kao prvom predstavom. Otada je JAK rastao i probijao barijere male, prometno izolirane sredine, došavši do pozicije da s njim rado surađuju kazališni uglednici iz Hrvatske, pa i inozemstva, pri čemu je najpoznatije ime s kojim je JAK uspostavio kontakt češki redatelj Jiri Menzel.

Prof. Dlaka opisala je monografiju, bogato ilustriranu fotografijama iz predstava, »na kojima glumci kao da žive«, otisnutu u tristo primjeraka na 140 stranica velikog formata, kao niz tekstova četrnaestero različitih autora, s popisom i osnovnim podacima o 62 predstave i 114 osoba koje su na pozornici ili u njezinoj neposrednoj blizini izravno sudjelovale u priređivanju predstava. »Surađujući s profesionalcima, lošinjski su glumci završili neformalnu glumačku akademiju«, istaknula je, izrazivši žaljenje što objavu knjige nije doživio prof. Gospodnetić, svojedobno pokretač izrade monografije i autor teksta o prvim godinama lošinjskoga kazališta, preminuo 2020. godine, prethodnik prof. Dlaka na mjestu predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Malom Lošinju, nakladnika ove knjige. Na pozornicu je pozvana Gospodnetićeva supruga Anamarija, primivši simboličan dar JAK-ovaca.

Novi zamah JAK-a

Boris Šegota, član ansambla od prvoga dana JAK-a, govorio je ponajprije o suradnji lošinjskog teatra s eminentnim profesionalcima, izdvojivši navod Arsena Dedića da je svoje najbolje songove za kazalište skladao upravo za JAK. »Grad je grad ako ima pjacu, bogomolju, škole i kazalište«, naglasio je Šegota, uputivši poziv mjerodavnima da čuvaju i podrže kazalište kao »ogledalo grada«, naglasivši da je JAK redovno prilagođavao tekstove predstava tako da sadrže i poneku lošinjsku referencu i time predstavljaju Lošinj na kazališnim gostovanjima. Potvrdu je dobio od gradonačelnice Ane Kučić, koja je pozdravljajući okupljene rekla da će učiniti što je u njezinoj moći da JAK uspješno živi i dalje, a konkretniji je bio aktualni predsjednik JAK-a – i sam višegodišnji član glumačkog ansambla – Elmedin Bjelić, rekavši da mu se proteklih dana obratilo nekoliko mladih koji su zainteresirani pridružiti se i sudjelovati u novom zamahu JAK-a.

Simbolično je, u duhu starijih lošinjskih proslava, sabljom rasječen krokant, a govorilo se i o novoj predstavi, s premijerom potkraj travnja.