Vijećnica grada Rijeke bila je domaćin tribine u organizaciji Kluba Sveučilišta za 3. dob, na kojoj je prof. dr. sc. Mirko Bilandžić, redovni profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održao predavanje na temu “Izazovi europske sigurnosti”.

Dr. sc. Jasna Krstović, savjetnica rektorice Sveučilišta u Rijeci i predsjednica Kluba Sveučilišta za 3.dob, napomenula je da je ovo jedna u nizu tribina, odnosno predavanja koja će Klub Sveučilišta za 3 dob, organizirati ne samo za umirovljene profesore Sveučilišta u Rijeci, već i za javnost.

Odabir da profesor Bilandžić, održi ovo predavanje, Klub Sveučilišta za 3. dob odlučio se da on kao stručnjak za područje sigurnosti, govori o najzanimljivijim temama današnjice jer su njegovi osobiti znanstveni interes usmjereni na područja sociološke znanosti i političkih znanosti.

To se u prvom redu odnosi na nacionalnu sigurnost, međunarodnu sigurnost, socijetalnu sigurnost, terorizam, protuterorizam, obavještajne studije, komparativni sustavi nacionalne sigurnosti, teorije sukoba, teorije moći.

U uvodu tribine predstavljen je kao prvi znanstvenik koji je na akademsku razinu uveo studije terorizma u Republici Hrvatskoj.

Kao najveći izazovi europske sigurnosti predstavljene su krize koje su zadnjih desetljeća “pogodile” Europu. Prije svega to je bila financijska kriza, izbjeglička kriza, zatim epidemija COVID-a 19 i na kraju rat u Ukrajini koji je trenutačno najveći izazov sigurnosti u cijeloj Europi.

U svom predavanju koje se nije puno dotaklo pitanja izbjeglica i COVID-a 19 uglavnom je govorio o ratu u Ukrajini. Uglavnom se držao “smjernica” državne politike Vlade, ne i predsjednika Milanovića, objasnivši da su mnogi zaboravili je rat u Ukrajini započeo 2014. godine, a ne u veljači prošle godine.

Kronološki je pokušao objasniti povijesne razloge rata u Ukrajini i sociološki profil predsjednika Vladimir Putina, upozorivši da prema trenutačnoj poziciji snaga ne može se ni pretpostaviti kada bi rat mogao završiti.

– Rat bi mogao potrajati godinama, jer aktivno se ne ratuje ni pet posto vremena, ako se misli na čistu razmjenu vatre.

Ostalih 95% vremena koji se službeno vode kao trajanje rata vojnici se uglavnom dosađuju. U toj dosadi nastala je i popularna hazardna igra “ruski rulet”, objasnio je Bilandžić.

Na predavanju je bio i gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, te je upitao profesora Bilandžića kako on objašnjava da je rat izazvao “ekonomske potrese” u Europi kada je gospodarstvo Rusije u razini onog Španjolskog, a Ukrajine onog Slovačkog.

– To se može objasniti da su energetski resursi Rusije i to više plin nego nafta, glavni razlozi krize, iako gospodarstva tih zemalja ne predstavljaju značajan udio svjetskog gospodarstva, rekao je Bilandžić.