Od sljedeće godine raste iznos nacionalne naknade za starije osobe, ali i broj njezinih korisnika, i to tako što će olabaviti pravila za ostvarivanje prava na tu naknadu koju mogu primati stariji od 65 godina koji nemaju mirovinu.

Vlada se nadala da će tu naknadu godišnje primati više od 20 tisuća ljudi, no nakon dvije godine primjene zakona dosegnuta je jedva trećina željenog broja.

Uz to, minimalna naknada od 800 kuna, odnosno 106,18 eura, nije dostatna za pokrivanje životnih troškova, pa iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi najavljuju izmjene zakona.

One bi, stoji u Obrascu prethodne procjene objavljenom na e-savjetovanju, trebale rezultirati povećanim brojem korisnika, ali i povećanjem naknade.

Na koliko bi se naknada za starije povećala i kako bi se ublažili uvjeti, pitali smo resorno ministarstvo, ali oni kažu da je u tijeku osnivanje radne skupine u koju su pozvani predstavnici umirovljenika, socijalnih partnera i nadležnih resora, te da će ta radna skupina predložiti konkretne izmjene te sudjelovati u izradi nacrta prijedloga zakona.

Visina osnovice

Naknada je u zakonu, čija je primjena počela 1. siječnja 2021. godine, određena u iznosu od 800 kuna (106,18 eura), odnosno u visini osnovice za izračun minimalne zajamčene naknade iz sustava socijalne skrbi, i otad se nije mijenjala.

U međuvremenu je osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu porasla sa 106,18 eura na 132,72 eura, a uz to, Zakonom o socijalnoj skrbi je samcu starijem od 65 godina omogućeno ostvarivanje iznosa zajamčene minimalne naknade u visini od 172,54 eura.

– Uzimajući u obzir povećan iznos zajamčene minimalne naknade, kao i dodatno povećanje najniže mirovine, evidentno je kako iznos nacionalne naknade nije dostatan za zadovoljenje osnovnih životnih potreba, osobito u okolnostima pojačanih inflatornih pritisaka, navodi ministarstvo razloge zbog kojih se ide u izmjenu zakona.

Pri povećanju naknade za starije morat će se, dodaju, voditi računa o visini zajamčene minimalne naknade i najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža.

Od 1. siječnja najniža mirovina za 15 godina staža određena je na 167,85 eura, i ako bi nacionalna naknada za starije bila veća od toga, to bi značilo da građani u potpunosti gube motiv skupiti minimalne uvjete od 15 godina staža za ostvarivanje mirovine.

Što se tiče ublažavanja uvjeta za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu, to će se, najavljuju iz ministarstva, učiniti kroz redefiniranje onih uvjeta koji su najčešći razlog odbijanja zahtjeva, a riječ je o prihodovnom cenzusu i neprekidnom prebivalištu u Hrvatskoj od najmanje 20 godina.

Upravo su to bile najveće prepreke da nacionalnu naknadu za starije ostvari veći broj građana.

U samoj pripremi zakona pokazalo se da od 860 osoba starijih od 65 godina, njih 50 tisuća mogu biti potencijalni korisnici naknade, jer nisu bili zaposleni, ili nisu bili u mirovini, ali nisu bili ni korisnici prava iz sustava socijalne skrbi.

Vlada tada nije imala podatke tko će od tih ljudi zadovoljiti ostale uvjete pa su procijenili da će pravo na nacionalnu naknadu u 2021. godini ostvariti oko 19.700 osoba, a u 2022. godini 21.550 osoba.

Negativna rješenja

No, u provedbi zakona ništa od toga se nije dogodilo. Od početka primjene Zakona pa do 28. veljače ove godine, od ukupno 14.151 podnesenog zahtjeva, pravo na nacionalnu naknadu dobilo je 7.512 osoba, odnosno 47 posto od ukupnog broja zahtjeva. To je bilo i oko trećine Vladinih procjena.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) zahtjevi su u najvećem broju slučajeva odbijeni jer je prihod podnositelja zahtjeva ili prihod po članu kućanstva premašivao propisani cenzus i to je bio razlog za odbijanje 54 posto zahtjeva.

Prihodovni cenzus bio je 800 kuna, odnosno 106,18 eura po članu kućanstva. Uz to, 15 posto zahtjeva odbijeno je jer podnositelji nisu ispunjavali uvjet prebivališta u Hrvatskoj u trajanju od 20 godina neprekidno prije podnošenja zahtjeva, a 11 posto jer su podnositelji već bili korisnici zajamčene minimalne naknade.

– S obzirom na visok postotak negativno riješenih zahtjeva (47 posto) i najčešće razloge odbijanja, može se zaključiti da su se uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu u praksi pokazali restriktivnijim nego što je predviđeno, navodi Ministarstvo.

Iz toga se može zaključiti da će se osim povećanja iznosa nacionalne naknade za starije osobe povećati i prihodovni cenzus, a da će se smanjiti trajanje neprekinutog prebivališta u Hrvatskoj prije podnošenja zahtjeva.

Uza sve to, nove izmjene trebale bi riješiti i pitanje povrata naknade koja je isplaćena nakon smrti korisnika jer taj novac pripada državnom proračunu, ali ne postoji mehanizam po kojem HZMO može potraživati tu naknadu, niti obveza banke da postupi po zahtjevu HZMO-a za povrat tog novca.