Uslugu osobnog asistenta u Hrvatskoj će ubuduće koristiti 14.098 osoba s invaliditetom, procjenjuje to Vlada u obrazloženju prijedloga zakona o osobnoj asistenciji.

Ako se te Vladine procjene doista i ostvare, bit će to značajan napredak jer prema podacima koje su dali, takvu je uslugu koja olakšava život osobama s invaliditetom lani imalo znatno manje ljudi.

Vlada navodi da su u 2022. godini za 2.312 korisnika bile osigurane usluge osobnog asistenta, za 1.082 korisnika usluge tumača/prevoditelja znakovnog jezika i 676 korisnika usluge videćeg pratitelja.

Socijalna usluga

Sada bi se prvi put ta usluga definirala zakonom i što je najvažnije, ona postaje socijalna usluga, dok je dosad uglavnom ovisila o projektima koje su provodile pojedine udruge.

Usluga osobnog asistenta više neće ovisiti o projektnom financiranju, nego će država za nju osiguravati novac.

Predviđa se da će za njezino provođenje trebati osigurati 155,8 milijuna eura godišnje iz državnog proračuna, ali i iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+).

Zakon bi na snagu trebao stupiti 1. srpnja, pa je u ovoj godini za usluge osobne asistencije osigurano 61,14 milijuna eura.

Usluga osobnog asistenta trebala bi se osigurati osobi s tjelesnim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem, a osobna asistencija uključuje komunikacijskog posrednika osobi s oštećenjem sluha i gluhoslijepoj osobi te videćeg pratitelja osobi s oštećenjem vida.

Osobna asistencija obuhvaća, ovisno o potrebi osobe s invaliditetom, obavljanje kućanskih poslova, organiziranje prehrane i hranjenje, održavanje osobne higijene, omogućavanje mobiliteta i kretanja, rukovanje pomagalima, pratnju i pomoć u različitim socijalnim aktivnostima.

Ona uključuje i putovanja unutar i izvan države.

Zakon propisuje tko može biti pružatelj usluge osobne asistencije, pa se tako navode ustanove socijalne skrbi, dom socijalne skrbi i centar za pomoć u kući te udruge i vjerske zajednice, a korisnicima usluga ostavljena je mogućnost da samostalno predlože pružatelja usluga.

Kakva je lista potreba svakog pojedinog korisnika, utvrđivat će s njim ili njegovim zakonskim zastupnikom komisija za procjenu, a osim što će veći broj građana koristiti ovu uslugu, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić najavljuje da će zakon rezultirati i time da se poveća broj sati u kojima će osobni asistent biti dostupan osobama s invaliditetom, ali i cijena sata osobne usluge.

To znači da bi u konačnici osobni asistenti trebali dobivati i nešto veće naknade.

Snažna potpora

Donošenje zakona, uvjeren je ministar, znači održivost usluga kontinuiranim povećanjem financijskih sredstava u državnom proračunu.

Naveo je i to da se usluga osobne asistencije od 2006. godine financira kroz projekte i programe udruga osoba s invaliditetom iz svih raspoloživih financijskih izvora, državnog proračuna, dijela prihoda igara na sreću, Europskog socijalnog fonda te da su kroz te programe trenutno zaposlena 2.292 osobna asistenta.

Za podršku gluhim i gluhoslijepim osobama zaposleno je 99 tumača, odnosno prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika, a za podršku slijepim osobama 68 videćih pratitelja u udrugama slijepih.

U Vladinom obrazloženju zakona navodi se i to da su u Hrvatskoj, prema Izvješću o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu, u Registru osoba s invaliditetom na dan 9. rujna 2021. bile su registrirane 586.153 osobe s invaliditetom, od toga 335.050 muškaraca i 251.103 žene.

Prema Izvješću iz rujna 2022. godine na dan 1. rujna 2022. registrirano je 624.019 osoba s invaliditetom, što znači da je svaki šesti stanovnik Hrvatske osoba s invaliditetom, ali naravno, ne i to da svatko od njih treba osobnog asistenta.