ZAGREB ,,Loše nam se piše, tražimo više!”, ,,1 saborski zastupnik = 5 samostalnih umjetnika”, ,,Mirovine nisu privilegija već pravo”, ,,A.P., koliki je tvoj koeficijent?”, ,,Koliko vrijedi neplaćeni rad?”, ,,Umjetnici zaboravljeni 13 godina” i ,,Hoće li ministrica kulture imati mirovinu 300 eura” samo su neke od poruka koje su, transparentima, odaslali samostalni umjetnici okupljeni u srijedu na Markovom trgu kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog, prije svega, premalog koeficijenta za izračun mirovina.

Riječ je o, kako kažu, prosvjedu organiziranom od strane spontano okupljene grupe samostalnih umjetnika koji protestiraju za podizanje koeficijenta obračuna osnovice mirovine na 1.8, a ne 1.2 kako su vladajući nedavno propisali zakonom.

Podsjetimo, koeficijent za obračun osnovice mirovine samostalnih umjetnika kojima se doprinosi uplaćuju iz državnog proračuna punih 14 godina (od 2009.) bio je na antirecesijskim mjerama, unatoč mnogim molbama umjetnika i činjenici da je velikoj većini drugih zanimanja koeficijent vraćen već 2010. godine.

,,Krajnje je vrijeme da dođe do promjene i da nam se koeficijent digne na 1.8 – to je minimalni iznos koji bi osigurao normalan život umjetnika u mirovini. Mi nismo na državnoj olakšici, nismo nikakav teret, mi sami moramo osigurati sredstva za život. Taj je koeficijent bitan tek kad dođemo u mirovini” kazao je na prosvjedu vizualni umjetnik Matija Pisačić.

Na pitanje zašto članovi HZSU-a nisu dobili informacije o prosvjedu, odgovoreno nam je kako su organizatori prosvjeda (spontano okupljena grupa samostalnih umjetnika) zamolili HZSU da, u njihovo ime, proširi obavijest o prosvjedu, a HZSU to nije napravio.

,,Braćo i sestre, po koeficijentu neispravni. Lijepo vas je vidjeti okupljene u ovako malenom broju. Bojim se da, prije nego što mi započnemo vrednovati i cijeniti ono što radimo i značaj koji to ostavlja u društvu, teško je očekivati da će neki drugi, pogotovo ovi koji su nama slijeva i desna, sa sjevera i juga (Vlada i Sabor). 0.8 je nehuman, 1.2 neprihvatljiv, a vrijedimo i više od 1.8., pogotovo jer se obraćamo onima koji su, na krajnje neetičan način, svoje plaće i mirovine podigli još više.

Tražiti od njih (vladajućih) povećanje koeficijenta nam je ispod časti, ali druge nam nema” rekao je Miran Kurspahić, izvevši potom, s Nikšom Marinovićem, autorsku pjesmu ‘Don’t let it go’.

Akademska slikarica Sanja Pribić, koja ima status samostalne umjetnice već 30 godina, podijelila je vlastito iskustvo.

,,30 godina je prošlo, a HZSU mi je poslao upit hoću li otići u mirovinu. Od tih trideset godina, polovica je otišla na smanjeni koeficijent, ukradena je i pojedena. Je li to pravedno? Nije! Postoji simbolika u tome da stojimo nekoliko desetina koraka od Ateljea Meštrović jer bi i on, glavom i bradom, s tim koeficijentom skupljao boce. Želimo otvoriti transparentan i konstruktivan dijalog s ministarstvom, a svoje smo probleme prezentirali još 2011., u vrijeme mandata Jasena Mesića kada je aktualna ministrica bila njegova pomoćnica.

Svi problemi su joj još tada bili prezentirani. Ovaj koeficijent tjera umjetnike u siromaštvo, a naš rad – ples, slika, glazba, to je lice nacije. Mi stvaramo identitet Hrvatske. Mi smo besplatna diplomacija. Vani su me uvijek ispitivali o Hrvatskoj, a ne samo o mom radu” kazala je Pribić zaključivši izlaganje recitacijom pjesme ,,Djeca slobodnih umjetnika” Arsena Dedića.

Na prosvjedu je rečeno kako je HZSU, u nekoliko navrata, slao dopise, počevši od kraja prošle godine, ali od ministarstva nije stigao odgovor. Po zadnjim podacima, država doprinose isplaćuje za 1.405 samostalna umjetnika.

Sara Renar je podsjetila da je jako teško steći status samostalne umjetnice jer su provjere rigorozne, treba ih se pridržavati i svakih pet godina prolaziti postupak obnavljanja i dokazivati svoj umjetnički rad.

,,Krajnje je nepravedno i licemjerno da se umjetnike kažnjava mirovinskim koeficijentom od kojeg, u starosti, ne mogu preživjeti. Svjesni smo da nas je malo i da ne predstavljamo veliki politički faktor, ali podsjećam da država koja ne ulaže u svoju kulturu gubi svoj duh i propada.

Povećanje koeficijenta za izračun mirovina prioritetno je pitanje socijalne sigurnosti i utječe na kvalitetu sadašnje i buduće umjetničke produkcije, kao i na naš identitet u inozemstvu” zaključila je Renar.

Prosvjed, koji je trajao kakvih pola sata, prvi je, ali, kažu organizatori, nipošto i posljednji koji će organizirati kako bi ispravili višegodišnju nepravdu i osigurali si dostojanstvo. Bez obzira na podršku dijela oporbe, kao i medija, teško da će se što konkretno moći napraviti ako se svih 1.405, a, kao znak podrške, i institucionalni umjetnici, ne uključe u čitavu priču.