Hrvatski domaćini zaslužuju podršku i pozitivan tretman u društvu. Oni su najautentičniji ambasadori hrvatskog stila života, hrvatske kulture u najširem smislu, oni su dio eko sustava, održivog turizma. Istaknuto je to danas na 7. izdanju Foruma obiteljskog smještaja (FOS) održanom u Zagrebu, a kojeg je organizirao Sektor za turizam Hrvatske gospodarske komore (HGK) u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ).

Niz predavanja i rasprava okupio je brojne iznajmljivače iz cijele Hrvatske koji su, uz ostalo, imali priliku saznati više o postizanju dugoročno održivog obiteljskog turizma, ulozi dobre komunikacije s gostima, izvrsnosti u obiteljskom smještaju kao preduvjetu za konkurentan i održiv razvoj, novostima u zakonodavstvu, kao i poreznom položaju pružatelja smještaja u domaćinstvu.

Održivi razvoj

Jedna od tema bila je i Turizam s hrvatskim predznakom. Naime, kako je u uvodnom izlaganju naveo stručnjak za obiteljski smještaj Nedo Pinezić, turizam s hrvatskim predznakom podrazumijeva održivi razvoj turizma.

Uz ostalo je ukazao kako danas u Hrvatskoj značajno veći kapacitet modernog, kvalitetnog smještaja nalazimo u novoizgrađenim stanovima i kućama za odmor koji se deklariraju kao “nekomercijalni turistički kapacitet”, koji nisu “kategorizirani”.

Takvog smještaja u Hrvatskoj ima gotovo tri puta više od onog klasičnog, turističkog, kategoriziranog pa masovna izgradnja stanova za povremeno stanovanje s vremenom ulazi u fazu kad taj kapacitet i nekoliko puta premašuje kapacitet stanova za stalno stanovanje.

Pinezić je ukazao kako je propuštena je prilika za upravljanje prostorom kojim je trebalo upravljati prije očetka masovne gradnje, ali i kako je gradnja “vikendica” trebala biti ograničena prostorno, ali i funkcionalno.

– Takav smo primjer imali u bivšoj državi kad su “vikendice” zaista bile mali objekti namijenjeni za provođenje slobodnog vremena jedne obitelji. Takvi su se objekti mogli graditi u pojedinim područjima, morali su imati veću okućnicu, u pravilu samo jednu, maksimalno dvije etaže, malih tlocrtnih površina.

Da bismo izbjegli pogreške na mjestima koja su tek krenula u ekspanzivni razvoj turističkih kapaciteta, najprije moramo naučiti lekciju propuštenih prilika za održivi razvoj u nekim poznatim turističkim mjestima na obali, naveo je Pinezić.

Ključno pitanje je kako pomoći “pravim” izanjmljivačima, odnosno domaćinima pa je tako na FOS-u Pinezić predstavio ideju o stvaranju brenda Izvorno hrvatsko domaćinstvo. Naime, pitanje je kako izdvojiti pravi obiteljski smještaj od čistog rentijerstva.

Zakonski je to nemoguće, ali zato su tu marketinški alati. Ideja je da se posebno brendira, a onda i podupire upravo taj obiteljski smještaj gdje ljudi žive tamo gdje znajmljuju i budu bolje istaknuti. S druge strane bi ih se povezalo i s hrvatskim dobavljačima, dakle, proizvođačima namještaja, novih tehnologija i slično.

Tako da bi se kroz to brendiranje u ponudu izvornog hrvatskog domaćinstva uključilo i što više domaćeg proizvoda, da se potakne domaće gospodarstvo, ali i istakne ta domaća, hrvatska komponenta.

A osnova svega su domaćini, iznajmljivači koji bi trebali biti vodiči kroz destinaciju svojim gostima. A i sam smještaj bi trebao imati neka lokalna obilježja, primjerice slike s motivima iz same destinacije ili njene povijesti, pojasnio je Pinezić.

Najveći promet

Kristjan Staničić, direktor HTZ-a je, pak, ukazao kako objekti u domaćinstvu u hrvatskoj smještajnoj strukturi ostvaruju najveći turistički promet, a tako je bilo i tijekom prošle godine u kojoj je od ukupnih 105 milijuna noćenja gotovo 47 milijuna ostvareno u obiteljskom smještaju.

– Upravo zato očekujemo snažan doprinos privatnih iznajmljivača ukupnim rezultatima hrvatskog turizma i tijekom ove godine u kojoj, sukladno najavama, očekujemo potpun oporavak hrvatskog turizma i povratak na predpandemijske turističke rezultate.

U tom je kontekstu vrlo važan i Forum obiteljskog smještaja koji se prometnuo u jedno od ključnih mjesta okupljanja za dijalog, daljnje unaprjeđenje i razvoj obiteljskog smještaja za kojeg u Hrvatskoj turističkoj zajednici dodatno pripremamo poseban program promocije i brendiranja koje će pridonijeti još većoj i boljoj vidljivosti ovog važnog dijela ukupne hrvatske turističke ponude, kazao je Staničić, naglasivši kako je kontinuirano ulaganje u podizanje kvalitete smještajnih jedinica ključno za još uspješnije poslovanje.

Važnu ulogu dobre komunikacije s gostima na FOS-u je, pak, u svom svoje predavanju istakla Nikolina Novinić.

– Komunikacija se direktno veže na autentičnost koju nudimo i koji gosti traže. Pričamo o novim generacijama gostiju, o novim potrebama, možemo reći i trendovima koji su tu i dugoročno će ostati – želji gosta da dođe u lokalnu zajednicu, da je upozna i osjeti.

Pri odabiru obiteljskog smještaja ili kuće za odmor, gost želi upravo taj doživljaj i mogućnost upoznavanja destinacije na taj način, zaključila je Novinić.