Jadranski naftovod (Janaf) strateška je državna firma koja dobro radi i jamac je sigurnosti opskrbe Hrvatske i susjednih zemalja, rečeno je danas na Janafovoj međunarodnoj konferenciji »RePowerEU: Aktualni izazovi europske energetske sigurnosti«.

– Janaf dobro radi, investira i spreman je biti partner svim zemljama u okruženju kako bi im omogućio sigurnost opskrbe naftom, rekao je ministar gospodarstva Davor Filipović.

Ustvrdio je da se Hrvatska profilira kao regionalno energetsko čvorište tako da osigurava dobavu energenata za susjedne države i pouzdan je partner susjedima kada je riječ o transportu nafte.

Predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić rekao je da su protekle tri godine bile pravi test spremnosti za sve koji se bave energetikom te da je taj sektor pokazao otpornost i spremnost za prilagodbu.

Janaf je, naveo je, cijelo to vrijeme osigurao sigurnu opskrbu hrvatskih energetskih potreba, kao i onih unutar EU-a i zemalja u okruženju, dodavši kako je Janaf ostvario odlične poslovne rezultate.

Janaf je spreman povezivati naftne kompanije s tvrtkama u okruženju i njihovim krajnjim korisnicima te preuzeti ključnu ulogu jednog od naftnih čvorišta europskog kontinenta, rekao je Adanić.

Instalirani kapaciteti Janafa su 24 milijuna tona godišnje.

– Danas smo suglasni da želimo snažniju i energetski neovisniju Europu. Zahvaljujući instrumentima kao što je REPowerEU dobit ćemo alate za prilagodbu budućim izazovima, rekao je Adanić.

Janaf je, kako je rekao, izradio strategiju razvoja i tranzicije za razdoblje od 2020. do 2030. godine, s ciljem transformacije iz naftne i transportno skladišne u održivu energetsku kompaniju.

Član Uprave Janafa Vladislav Veselica podsjetio je da Janaf ima ugovor s MOL-om, što je jamstvo stabilne opskrbe rafinerija u vlasništvu MOL Grupe. Kaže da su u tijeku pregovori o novom ugovoru.

Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev rekao je da je program REPowerEU, uz ostalo, namijenjen prestanku ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, što je europske porezne obveznike stajalo gotovo 100 milijardi eura godišnje.

Još lani, kazao je, pokušaj prekida dotoka energenata iz Rusije smatrao se gotovo nemogućim, dodavši da su promjene u europskom energetskom sustavu urodile plodom.

Tako od lanjskog rujna ruski plin čini samo osam posto ukupnog plina uvezenog u EU, a prvi dobavljač plina u Europi više nije Rusija, nego Norveška.

U manje od godinu dana, rekao je Zlatev, ruski plin zamijenjen je ukapljenim prirodnim plinom. Uveden je i niz novih mjera kao i sankcije Rusiji, uz ograničenje uvoza nafte, pri čemu nije ugrožena zelena tranzicija Europe, dodao je.

Naime, 2022. godine europske emisije ugljičnog dioksida smanjene su za 2,5 posto.

Zlatev kaže da će idućih mjeseci članice EU-a iznijeti planove za plan REPowerEU, koji uz ostalo traži povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije.