ZAGREB Ministarstvo energetike i zaštite okoliša uskoro će, kako se neslužbeno može čuti, u javno savjetovanje poslati prijedlog izmjena Zakona o tržištu toplinske energije, kojima se predviđa, kako je pisao naš list, nastavak ugradnje razdjelnika topline.

Pod prijetnjom novčanih kazni, zasad nepoznatog iznosa, razdjelnike će morati ugraditi još najmanje 50.000 kućanstava, dok ih je oko 105 tisuća to učinilo do kraja 2016. godine, kad je obavezna ugradnja neslužbeno odgođena, dok se ne ispita njena isplativost. Još je velik broj malih, privatnih kotlovnica na lož ulje po cijeloj Hrvatskoj, koje također podliježu obavezi ugradnje, tako da je, moguće, broj onih koji razdjelnike još nisu ugradili i veći od onih koji su, pod prijetnjom kazni od 10.000 do 50.000 kuna iz postojećeg zakona, to učinili.

Hoće li tolike kazne ostati i u izmijenjenom zakonu, vidjet će se kad on uskoro bude pušten u e-savjetovanje. Istovremeno će, međutim, MOST u saborsku proceduru ovih dana poslati svoj prijedlog Zakona o toplinarstvu, predstavljen krajem prošle godine, kojim se predviđa ukidanje obaveze ugradnje razdjelnika, kao i novčanih kazni za neugradnju, odnosno koji će potrošačima omogućiti da odluče žele li razdjelnike ili ne. Za vrijeme Mosta u Ministarstvu energetike je naručena i prezentirana studija Ekonomskog instituta, predstavljena u travnju prošle godine, kojom je zaključeno da razdjelnici u svom radnom vijeku nisu ekonomski isplativi, no unatoč tome, bez neke druge studije koja bi to opovrgavala, sadašnji postav Ministarstva na čelu s Tomislavom Ćorićem, razdjelnike »gura« dalje. U zakonu ostaje i fiktivno tržište toplinske energije, koje realno ne postoji, jer je centralno grijanje prirodni monopol u kojem kupci nemaju, kao u slučaju električne energije ili plina, mogućnost prelaska nekom drugom distributeru.

– Procjenjuje se da je na razdjelnike dosad potrošeno 700 milijuna kuna – novac koji je trebao biti uložen u obnovu fasada, stolarije ili u solarne i toplinske podstanice, umjesto što je potrošen na uvoz opreme – napominje Ante Čikotić, bivši državni tajnik u Ministarstvu energetike i zaštite okoliša, za čijeg je mandata stavljen neslužbeni moratorij na daljnju ugradnju razdjelnika.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je od Službe Europskog parlamenta za istraživanja informacija na pitanje o stanju ugradnje razdjelnika i mjerila toplinske energije u drugim državama članicama svojevremeno dobila odgovor kako su mnoge studije pokazale značajne uštede u troškovima, i količini potrošene energije, ali i to da mjerila (kalorimetri) za razliku od razdjelnika mjere stvarnu vrijednost isporučene energije, dok razdjelnici zbog indirektnog načina obračuna isporučene energije mogu pogriješiti i do 30 posto. Ekonomski institut je i u Hrvatskoj utvrdio kako je uvođenje razdjelnika troškovno učinkovito tamo gdje je cijena grijanja visoka, poput Rijeke, odnosno neučinkovito tamo gdje je »centralno« jeftinije, na primjer u Zagrebu. Znači li to da će i centralno grijanje u Zagrebu, Sisku ili Osijeku, gdje je sada jeftinije, poskupjeti kako bi i razdjelnici opravdali svoje postojanje, vidjet će se

Ljiljana Mrkonjić iz Udruge za zaštitu potrošača »Razdjelnici topline« predočuje studiju isplativosti razdjelnika koju je u Francuskoj napravila tamošnja potrošačka udruga uoči najave vlasti da će uvesti razdjelnike u zgrade s velikom potrošnjom toplinske energije. Prema toj studiji francuskog Enertecha, distribucija topline pomoću razdjelnika, koji potrošnju ne mjere već samo daju procjenu udjela opskrbljene energije, »vrlo je netočna«.

»Razdjelnici su jeftiniji i jednostavniji od mjerača topline, ali se ne mogu smatrati pouzdanom opremom za raspodjelu toplinskih opterećenja. Potrebni uvjeti za jamčenje ove pouzdanosti su previše brojni, a neke od njih je nemoguće zadovoljavati na starim instalacijama, tako da će pogreška povezana s tim uređajima vjerojatno biti nekoliko desetaka posto«, kaže francuska studija.