Veterani Domovinskog rata u većoj mjeri glasaju za stranke desnice i desnog centra od opće populacije, u znatno većoj mjeri se ideološki samoidentificiraju kao desničari i krajnji desničari, a na izborima sudjeluju u otprilike istoj mjeri kao i opća populacija.

Pokazalo je to istraživanje »politička participacija i stranačke preferencije ratnih veterana u Hrvatskoj« Dragana Bagića i Krune Kardova, obojica s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, objavljeno u novom broju časopisa »Politička misao«.

Bagić i Kardov istraživali su sudjelovanje na izborima, političku preferenciju i ideološku samoidentifikaciju na izborima 2011. godine, zatim u drugom krugu 2015. i uoči parlamentarnih izbora 2015. godine. Istraživanje je provedeno na uzorku od ukupno 2.889 ispitanika od kojih je njih 320 upisano u Registar branitelja, pa njihov udio u uzorku istraživanja otprilike odgovara njihovom udjelu u stanovništvu.

U političkoj participaciji, a Bagića i Kardova je zanimala osnovna politička participacija, odnosno sudjelovanje na izborima, nema nikakvih bitnih razlika između veterana, neveterana i opće populacije. U cijelom uzroku na izborima je sudjelovalo 66,7 posto ispitanih, među neveteranima je odaziv bio 66,2 posto, a među veteranima 69,9 posto što jest nešto više od općeg uzorka, ali ne bitno.

Razlike su veće kada se pogleda kako je tko glasao (ili u slučaju parlamentarnih izbora 2015. godine namjeravao glasati) na izborima.

Na parlamentarnim izborima 2011. godine uvjerljivo je pobijedila Kukuriku kolicija četiri stranke lijevog centra i liberala koju je predvodio SDP. Na tim izborima za desnicu i desni centar glasalo je 40,3 posto birača iz općeg uzorka, među neveteranima njih 38,7 posto. Međutim, među veteranima za opcije s tog dijela političkog spektra glasalo je 51,5 posto veterana. Da veterani naginju desnom dijelu spektra jasno je vidi li se da je na istim izborima za stranke ljevice i lijevog centra (a među njima je i pobjednička koalicija) glasalo 34,4 posto veterana. U općem uzorku je za taj dio spektra glasalo 43,3 posto anketiranih, a među neveteranima 44,6 posto. Interesantno je da se malo birača odlučuje za stranke centra, a tu donekle, ali ne bitno odskaču veterani koji su se za takve stranke odlučili u 6,6 posto, dok je taj postotak među općim uzorkom i neveteranima manji za otprilike dva postotna poena.

Naginju desno 

Na predsjedničkim izborima istraživan je drugi krug, odnosno sraz Ive Josipovića i Kolinde Grabar-Kitarović. Današnja predsjednica Republike koja je podržala prosvjede u šatoru ispred Ministarstva branitelja zadobila je veliku podršku veterana. Naime, njih 61,2 posto odlučilo se za nju, dok se među veteranima Josipoviću (koji je posjetio prosvjednike u šatoru, ali mu nije pomoglo) priklonilo njih 30 posto. U cijelom uzorku Josipovića je podržalo 38,7 posto anketiranih, Grabar-Kitarović 51,7, među neveteranima za Josipovića je bilo njih dvije petine, za Grabar-Kitarović polovina. Veteranska naklonost desnici iskazali su i u nakani za koga će glasati na izborima 2015. Među veteranima njih 48 posto odlučilo je podržati desnicu i desni centar, a tek 24,5 posto ljevicu i lijevi centar. Centar i interesne stranke podržalo ih je 9,9 posto (koliko i u općem uzroku i među neveteranim), a veterani nisu bili pretjerano zainteresirani za protestne stranke za koje se odlučio svaki 12. (u osale dvije kategorije svaki 10. birač).

Da veterani naginju desno jasno je iz ispitivanja njihove ideološke samodentifikacije. Naime, kao desničare i kranje desničare vidi se njih 21,7 posto (od toga dvije trećine vidi se kao krajnje desničare, što znači da se svaki sedmi veteran vidi tako). U općem uzorku na desnicu i krajnju desnicu smjestilo se ukupno 11,3 posto anketiranih, a među neveteranima deset posto. Veterani se kao ljevičari i krajnji ljevičari doživljavaju u 4,3 posto slučajeva. Cijeli uzorak u 6,2, neveterani u 6,3 posto iz čega je jasno da je cijelo hrvatsko biračko tijelo lagano nagnuto udesno. Ipak, većina je u centru ili umjereno lijevo, odnosno desno. U te tri kategorije svrstalo se 61,2 posto veterana, 62,4 posto općeg uzorka i 62,7 posto neveterana.

Niz pitanja

Autori su uspoređivali tri istraživane kategorije sa sličnim istraživanjima provedenim o američkim veteranima. Zaključili su da hrvatski veterani od američkih odstupaju u političkoj participaciji jer njihovi američki kolege natprosječno sudjeluju u političkom životu odnosno izlaze na izbore više od prosjeka. Kada je riječ o političkim preferencijama i ideološkoj samoidentifikaciji također postoji razlika u odnosu na američke veterane. Naime, kod američkih veterana to dvoje se obično poklapa sa općom populacijom, nije nagnuto desno kao kod hrvatskih veterana, iako i u SAD-u na predsjedničkim izborima nakon 2004. godine veterani pokazuju veći interes za Republikansku stranku.

Kruno Kardov za naš je list kazao da je istraživanjem potvrđena hipoteza iz javnosti o tome da veterani Domovinskog rata naginju desno.

– Ovo istraživanje otvorilo je niz pitanja za nova istraživanja. Još ne znamo zašto je tako, zašto su veterani više desno, kazao je Kardov. Jedna je mogućnost da su oni koji su bili u ratu i prije rata bili više konzervativno orijentirani, pa svoju orijentaciju prenose i na birališta. Moguć je utjecaj i socijalizacijskog efekta veteranske populacije. Neki socijalizacijski efekti doprinijeli su tome da su veterani skloniji desnici, prije svega signali desnih stranaka da su spremniji ispunjavati materijalne zahtjeve veterana i njihovih organizacija. Ne treba zanemariti ni mobilizacijski utjecaj samih veteranskih organizacija koje mogu mobilizirati emocije u određenom smjeru, naveo je Kardov. Uzrok toga što veterani u Hrvatskoj izlaze na izbore koliko i opća populacija, a u drugim zemljama su aktivniji, Kardov vidi u tome što su u Hrvatskoj možda aktivniji u izvaninstitucionalnoj sferi kao što su protesti, a to je potencijalno štetnije za stabilnost institucija.