Riječ je o svakidašnjim bilješkama u kojima autor pokušava pomiriti i izjednači ono što je prolazno i postojeće s onim što je neprolazno i nepostojeće, napominje urednik i dodaje kako ostaje nemoguće u riječima izraziti doživljaj te pomirbe, izjednačenja i jednosti
povezane vijesti
Knjigu proznih zapisa Josipa Meštrovića “Stari okvir za ništa” objavilo je u svojoj ediciji Mala knjižnica Društvo hrvatskih književnika (DHK).
Urednik knjige Ivica Matičević ističe kako je jedno od mogućih polazišta čitanja Meštrovićeve knjige sam njezin naslov.
Riječ je o svakidašnjim bilješkama u kojima autor pokušava pomiriti i izjednači ono što je prolazno i postojeće s onim što je neprolazno i nepostojeće, napominje urednik i dodaje kako ostaje nemoguće u riječima izraziti doživljaj te pomirbe, izjednačenja i jednosti.
Riječima je nedostižan, ocjenjuje, budući da je s onu stranu svakog poetskog, svakog filozofskog i svakog religijskog.
Naglašava kako u tim mirovnim pokušajima nisu mimoiđena brojna autorova asociranja različitih društvenih pojava i objava njegove okoline.
Riječ je o dnevniku odvodnika, o pokušajima odvođenja sebe od svoje svakidašnjice, o pokušaja prevladavanja sebe i te svakodnevice, napominje i dodaje kako je za neke ova knjiga možda i dnevnik zavodnika, dnevnik zavođenja samoga sebe.
Josip Meštrović rođen je 1937. u Korčuli. Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio je u Splitu, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Studirao je i režiju za kazališnu umjetnost. Bio je redatelj i glavni urednik Dramskog programa Hrvatskog radija. Za Dubrovačke ljetne igre 1974. je postavio Klitemnestru Marijana Matkovića. Na međunarodnom radijskom festivalu u Austriji 1989. dobio je 1. nagradu za kratku formu Forma brevis, forma perennis.
Godine 1997. utemeljio je međunarodni radijski festival Starim tekstovima u pohode – Prix Marulić i bio njegov višegodišnji predsjednik.
Objavio je više knjiga, među kojima i knjige “Neki tragovi nekog koji se gubi”, “Listovi za Marka”, “Anđelima ne trebaju riječi” te “I mrav zauzme stav”.
