Snimio Sergej DRECHSLER
Izložba je posvećena Ljekarničko-kozmetičkom laboratoriju Alga koji je djelovao na području Rijeke u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, a bio je poznat po raznim ljekovitim pripravcima
povezane vijesti
RIJEKA – Nastavljajući višegodišnju praksu istraživanja povijesti riječkih industrijskih pogona, Muzej grada Rijeke danas je predstavio izložbu »Alga Sušak – čuvar vašeg zdravlja« posvećenu Ljekarničko-kozmetičkom laboratoriju Alga koji je djelovao na području Rijeke u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, a bio je poznat po raznim ljekovitim pripravcima, kao i onima za ljepotu. U ime JGL-a prisutnima se obratila Eva Usmiani Capobianco, članica Upravnog odbora te kompanije, koja je izrazila zadovoljstvo što nakon dva uspješno realizirana projekta, Muzeja farmacije i izložbe »750 godina ljekarništva na tlu Hrvatske«, JGL opet ima priliku surađivati s Muzejom grada Rijeke.
– Priča je to o povijesno značajnom ljekarničko-kozmetičkom laboratoriju Alga i njegovim osnivačima, Budaku i Kezeleu. Priča je to o poduzetničkom duhu, vizionarstvu i o, rekla bih, izrazito avangardnom marketingu za to doba, vrijeme Drugoga svjetskog rata, kada je Sušak živio svoje zlatne godine, ističe Usmiani.
Zlatne godine Sušaka
Kustosica Kristina Pandža kazala je kako je izložba o Ljekarničko-kozmetičkom laboratoriju Alga, koja je nastala u suradnji s JGL-ovim Muzejom farmacije, stajala cijelo vrijeme po strani, jer se Muzej do sada bavio drugim temama.
– Za vremenski period o kojem govorimo, a to je prva polovica dvadesetoga stoljeća, značajno je to da je Alga radila na Sušaku, što je često isticala kao važan segment svojeg poslovanja. Jedan smo dio izložbe usmjerili na zlatne godine Sušaka koji je 1924. godine, kad je Rijeka bila podijeljena na dvije države, živio kao grad. U tom je periodu Sušak živio zaista važne i značajne godine, a postavlja se pitanje kakav bi bio Sušak da se nije dogodio Drugi svjetski rat, objašnjava Pandža.
Prema riječima Marina Pintura, jedan od glavnih razloga za nastajanje ove izložbe je direktna komunikacija s posjetiteljima Muzeja farmacije koji se sjećaju preparata »Alga za masažu«. Sama izložba, istaknuo je, uključila je terenska istraživanja po arhivima, muzejima, knjižnicama te u starim časopisima.
– Svako nas je od tih istraživanja dovelo do novih saznanja, a sve je vodilo tome da se treba napraviti izložba i popratni katalog, jer Alga to zaslužuje. Laboratorij Alga nije samo obiteljska, i lokalna priča, povijest, no itekako je priča vezana za nacionalnu povijest farmacije. Magistri Budak i Kezele su bili farmaceuti, no itekako su bili vrhunski biznismeni, a na odličan su način vodili poduzeće, što se vidi po načinu njihova pristupa marketingu i promociji svojih proizvoda, tako da su proizvodi bili rašireni po svijetu, kazuje Pintur.
Tržišni brend
U kontekstu negdašnjeg Laboratorija Alga gradonačelnik Marko Filipović još je jednom podsjetio na bogatu povijest Rijeke koja je, uz uspone i padove, razvoj i kreativnost, u stotinjak godina, zadržala istu geografsku točku, a s obzirom na to da je tijekom povijesti bila zanimljiva mnogima, isto se tako nada da će biti i u budućnosti svima onima koji će u njoj naći profesionalnu i osobnu nišu.
Nalog Ministarstva narodnog zdravlja u Beogradu riječkome ljekarniku Vladimiru Kezeleu da 1926. godine pokrene laboratorij označio je začetke Ljekarničko-kozmetičkog laboratorija Alga, to jest farmaceutskog poduzeća koje je ime dobilo po svojem najpoznatijem proizvodu, »Algi za masažu« koju je od početka dvadesetoga stoljeća proizvodio i prodavao Dinko Budak. Zahvaljujući zadovoljnim kupcima koji su rado kupovali taj, no i ostale proizvode, laboratorij je vrlo brzo izrastao u tržišni brend koji je ostao zapečaćen u kolektivnoj riječkoj memoriji. Udruženim snagama Budaka i farmaceuta Kezelea stvorena je moderna farmaceutska tvrtka sa sjedištem na Sušaku, a u međuratno vrijeme zapošljavala je više od pedeset djelatnika.
Izložbu organiziraju Muzej grada Rijeke i JGL Muzej farmacije u Rijeci. Autori izložbe su Marin Pintur iz JGL Muzeja farmacije te Kristina Pandža i Rafaela Ban iz Muzeja grada Rijeke.
