U prosjeku imam 46 godina, prvi put se udajem i rađam s 29, a očekuje se da ću živjeti bar do 79. – ja sam žena u Hrvatskoj
Obilježava se diljem svijeta, ove godine slavi 114 rođendan, a dom su mu Sjedinjene Američke Države. Naravno, riječ je o Međunarodnom danu žena koji je sve od 1909. pa do danas sinonim za globalno zalaganje za jednakost i ravnopravnost žena u društvu, kao i ukazivanje na sva njihova postignuća, objavio je Državni zavod za statistiku.
Postoji li napredak u ženskim pravima u sad već više od stoljeća borbe za njih ili ipak još uvijek postoje područja u kojima je prisutna nejednakost između žena i muškaraca?
Kao važan čimbenik u sagledavanju društvenih promjena svakako se nameće i službena statistika, čija zadaća jest praćenje i bilježenje trendova kako bi se zaključci i odluke mogli donositi na temelju relevantnih podataka. Stanovništvo, obrazovanje i tržište rada statistička su područja koja nam mogu pomoći kreirati sliku žene, a posebno je zanimljivo sagledati demografske trendove u duljem razdoblju.
Što se dogodilo sa ženom u Hrvatskoj unatrag pola stoljeća?
Prema podacima Popisa 2021., broj žena u Hrvatskoj iznosio je 2,0 milijuna te su činile 51,8% ukupnog stanovništva. Taj trend je, promatrajući tijekom desetljeća, stalan te je njihov udio uvijek nešto veći od udjela muškaraca.
Važnije promjene ne uočavaju se ni u odnosu broja živorođenih djevojčica i dječaka – djevojčica je uvijek nešto manje i njihov udio iznosi oko 48%. No, ono što je svakako primjetno jest znatan pad ukupnog broja živorođenih pa tako, naravno, i djevojčica, čiji se broj u 2021. u odnosu na 1971. gotovo prepolovio.
Osim što se rađa sve manje djece, zamjetan je i trend starenja cjelokupnog stanovništva. Ako promatramo prosječnu dob žena, ona se u posljednjih 50 godina povećala za čak 10,5 godina, odnosno s 35,5 godina, koliko je iznosila u 1971., na 46,0 godina u 2021. To možda najslikovitije pokazuje indeks starenja, indikator koji označuje postotni udio osoba u dobi od 60 i više godina u odnosu na stanovništvo mlađe od 20 godina. Kao što je vidljivo na grafikonu, na prijelazu stoljeća prešla se granična vrijednost od 100, koja upućuje na to da na svaku ženu starije dobi dolazi jedna žena mlađe dobi. Točnije, u posljednjih trideset godina 20. stoljeća udio žena u dobi od 60 i više godina bio je manji u odnosu na one mlađe od 20 godina, a od 2001. na ovamo povećava se udio žena u dobi od 60 i više godina.
Sve kasnije napuštanje roditeljskog doma
Još jedan zamjetan trend jest sve kasnije napuštanje roditeljskog doma. Prema podacima Eurostata za 2021., žene u Hrvatskoj roditeljski dom u prosjeku napuštaju s 31,8 godina, čime smo se svrstali gotovo na sam vrh zemalja u kojima žene najkasnije napuštaju roditeljski dom. Samo žene u Portugalu napuštaju roditeljski dom čak i kasnije, točnije s 32,7 godina, a suprotno od toga, zemlja u kojoj žene najranije napuštaju roditeljski dom jest Švedska, i to već s 18,8 godina.
Isti trend primjećujemo i kod podataka o prosječnoj starosti nevjeste pri sklapanju prvog braka te prosječnoj starosti majke pri prvom porodu koje se obje s godinama također povećavaju. Naime, žene sve kasnije stupaju u brak i ta dob se u promatranome pedesetogodišnjem razdoblju povećala za čak 6,9 godina, a slično je i ako promatramo starost majke pri prvom porodu. Žene su u 1971. u prosjeku rađale s 22,6 godina, da bi se ta dob do 2021. pomaknula na čak 29,6 godina. Ono što je pozitivno jest to da se tijekom desetljeća kvaliteta života općenito poboljšala, a razvoj znanosti i tehnologije pogodovao je ranoj dijagnostici i prevenciji bolesti, stoga se očekivano trajanje života znatno produljilo. U odnosu na 1971., kada je očekivano trajanje života za žene iznosilo 72,3 godine, u 2021. je doseglo čak 79,6 godina.
Djevojčica i dječaka podjednako na nižim razinama obrazovanja, ali više žena diplomira
Ako promatramo žene u okviru statistike obrazovanja na početku pedagoške i školske godine 2021./2022., vidljivo je da ih je na nižim razinama obrazovanja podjednako kao i dječaka, dok je udio upisanih studentica u akademskoj godini 2021./2022., kao i onih diplomiranih u 2021., ipak nešto veći u odnosu na muške kolege.
Što se pak tiče žena koje provode obrazovne programe, zanimljivo je primijetiti da njihov udio opada sa stupnjem odgoja i obrazovanja institucije u kojoj su zaposlene. Naime, najzastupljenije su na najnižoj razini obrazovanja, dok je njihov udio najmanji među nastavnicima i suradnicima u nastavi na visokom učilištima.
Žene u samo dvije djelatnosti imaju više plaće od muškaraca
A kakav je općenito položaj žena na tržištu rada? Top tri djelatnosti s najvećim brojem zaposlenih žena u pravnim osobama u 2021. jesu Trgovina na veliko i malo, u kojoj je bilo zaposleno njih 115 tisuća, potom Obrazovanje s njih 95 tisuća, dok je u Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi njih 82 tisuće našlo svoje radno mjesto. Ako pak promatramo po udjelima, u tom slučaju ih je pak u 2021. najviše bilo u Obrazovanju (79,2%), nakon kojeg slijede Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (78,4%) te na trećemu mjestu Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (68,9%).
Što se tiče plaće, prosječna neto plaća za žene u pravnim osobama u 2021. iznosila je 911 eura, točnije za 66 eura manje nego prosječna plaća muškaraca. Tri djelatnosti u kojima su žene ostvarile najviše neto plaće u toj godini jesu Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (1 216 eura), Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (1 171 euro) te Informacije i komunikacije (1 169 eura), dok su u dvije djelatnosti bile plaćene više od svojih muških kolega – Građevinarstvo, u kojem su žene imale u prosjeku 10% višu neto plaću te Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, i to za 0,8% više.
Svim ženama želimo sretan Međunarodni dan žena uz podsjetnik da se borba za ženska prava i njihov što ravnopravniji položaj u društvu ne smije svesti na samo jedan dan u godini.
