ZAGREB – Projekt »Popularizacija e-Kartona« je u završnoj fazi te je u sve 63 bolnice, kao i hitnoj medicinskoj službi, omogućen pristup e-Kartonu, tvrde u Ministarstvu zdravstva. Veći dio bolnica mogućnosti koje pruža e-Karton unatoč tome još uvijek ne koristi, a prema tumačenju koje smo dobili iz Beroševog ministarstva, stvar je u ljudskom faktoru, odnosno spremnosti zdravstvenih djelatnika da koriste mogućnosti novog sustava.

Činjenica je, međutim, da neki dijelovi sustava zdravstva, primjerice medicinske i patronažne sestre i njihova dokumentacija, uopće nisu povezani s informatičkim sustavom, ni e-Kartonom, pa ni uz najbolju volju ne mogu dati svoj obol implementaciji sustava e-Kartona.

– Trenutačno traje proces nadzora operativnog rada krajnjih korisnika, sustav se prilagođava i obavljaju se potrebne edukacije. Prema informacijama iz zdravstvenih ustanova, u dvije trećine bolničkih ustanova ciljevi su uspješno ispunjeni, poručuju iz MIZ-a. Dodaju, međutim, da funkcionalnost informatičkih sustava ovisi o ljudskom faktoru, jer je upravo volja liječnika da koriste e-Karton nezaobilazan element u pružanju kvalitetne i pravovremene zdravstvene zaštite. U bolnicama koje su najviše napredovale u primjeni e-Kartona, kažu nam da liječnike nekad treba doslovno »vući za rukav« kako bi svakodnevno otvarali e-Karton, koristili podatke iz njega i unosili nove.

– Zato kontinuirano skrećemo pozornost ravnateljima i djelatnicima zdravstvenih ustanova na korištenje e-Kartona, a djelatnici se educiraju kako bi im se maksimalno olakšala prilagodba na unaprjeđenja u informatičkom segmentu, kažu u resornom ministarstvu.

Zasad, međutim, iz Ministarstva zdravstva nema odgovora na pitanje zbog čega u sustavu CEZIH-a, koji je osnova za korištenje e-Kartona, nema i sestrinske dokumentacije, jednako važne karike u liječenju pacijenata. Tako sestrinsko pismo koje se odnosi na zdravstvenu njegu pacijenta uopće nije zabilježeno u informatičkom obliku, već ga bolnička sestra u papirnatom obliku daje pacijentu. Isti je slučaj i s nalazima patronaže i zdravstvene njege u kući, jer ovi dijelovi zdravstvenog sustava uopće nisu informatički povezani s CEZIH-om, niti imaju uvid u dokumentaciju o pacijentu koji se, na primjer, otpušta iz bolnice na kućnu njegu. U nekim bolnicama čak ni liječnici nemaju uvid u sestrinsku dokumentaciju i obrnuto, dok su pojedine bolnice, poput KBC-a Rijeka, same riješile taj problem i povezale dva sustava.

Posebni su problem slučajevi u kojima je pacijent primljen kao hitan slučaj u bolnicu, bez uputnice, jer njegovo otpusno pismo nije na CEZIH-u, što znači da ga pacijent po otpustu iz bolnice prima u papirnatom obliku, a nerijetko mu tek danima nakon otpusta stiže na kućnu adresu. Hitna služba tek sada će dobiti puni pristup e-Kartonu, što je u hitnim situacijama ključno da bi se na pravi način, uvidom u njegov zdravstveni status, pomoglo pacijentu koji je nastradao ili ima neko akutno po život opasno stanje. U Ministarstvu zdravstva ističu da kroz bolnički informacijski sustav pristup e-Kartonu imaju svi zdravstveni profesionalci – liječnik, liječnik specijalist i liječnik specijalizant, dok je za djelatnost hitne službe pristup e-Kartonu omogućen i medicinskim tehničarima i sestrama koji rade u timu T2 bez liječnika i javljaju se kao dispečeri na prijavno-dojavnoj jedinici uz korištenje kartice zdravstvenih profesionalaca. I oni sada u hitnim slučajevima mogu vidjeti sve relevantne podatke, od kroničnih stanja, alergija, cijepnog kartona do trenutno aktivne terapije svakog pacijenta, poručuju iz MIZ-a.

Dodaju da se ujedno poboljšava komunikacija između bolnica, jer putem e-Kartona otpusno pismo i specijalistički nalazi mogu biti dostupni svima kojima je uvid u njih važan i potreban za daljnje liječenje.