ZAGREB – U iduće dvije godine, u 40 od ukupno 63 bolnice u Hrvatskoj uvest će se sustav jedinične terapije, pri kojem se distribucija lijekova umjesto tradicionalnog načina dostave čitavih pakiranja, svodi na dostavu potrebnog broja tableta.

Često se, naime, događa da su pacijentu na bolničkom liječenju za terapiju dovoljne jedna ili dvije tablete, od ukupno 60 tableta koliko najčešće sadrži jedno pakiranje lijeka. Bolnički odjel danas naručuje cijelo originalno pakiranje koje mu stiže iz bolničke ljekarne, a nakon što medicinske sestre rasporede terapiju pacijentima, otvoreno pakiranje lijeka stoji na odjelu do dolaska drugog pacijenta koji koristi isti lijek. Mnogim lijekovima na taj način istekne rok valjanosti, a bolnice bilježe gubitak.

Procjenjuje se da se više od 85 posto lijekova koji se koriste u bolničkom sustavu može izdavati putem sustava jedinične terapije. To dovodi do značajnog pada potrošnje lijekova. Studije su pokazale da se gubitak kod tradicionalnog načina distribucije lijekova iz bolničkih ljekarni na odjele kreće između 25 i 50 posto, a u novom sustavu distribucije jediničnom terapijom gubitak je u prosjeku oko 10 posto. Na listama lijekova HZZO-a danas je više od 4.000 lijekova, a bolnice naručuju više od polovine tog broja. Ti se lijekovi većinom nalaze na bolničkim odjelima, a tek manjim dijelom u bolničkoj ljekarni.

Dugoročni učinak

Problem je i u tome što ne postoji sustav praćenja stvarne potrošnje lijeka na odjelu. Na temperaturnoj listi svakog hospitaliziranog pacijenta pišu podaci o dozi i trajanju terapije, ali se ti podaci ne upisuju u informacijski sustav, niti se sustavno prati potrošnja lijeka, ishodi liječenja i drugi parametri.

Jedinična terapija donijela bi, tvrde u Ministarstvu zdravstva, trenutačni ekonomski učinak na potrošnju lijekova, i to redukcijom zaliha lijekova na bolničkim odjelima, potrošnjom lijekova u skladu s potrebama, pravilnim čuvanjem, analiziranjem potrošnje lijekova i manjim troškovima zbrinjavanja farmaceutskog otpada.

– Istraživanja koja su provedena u zdravstvenim sustavima pokazuju da uvođenje ovog procesa smanjuje potrošnju lijekova za 25 do 30 posto već u prvoj godini implementacije, poručuje ministar zdravstva Vili Beroš. Ako se uzme u obzir da je 2019. godine u bolničkom sustavu samo na lijekove u tabletama utrošeno više od dvije milijarde kuna, tada bi procijenjena potencijalna ušteda u 2024. godini, uz jednaku potrošnju, iznosila oko 80 milijuna eura, računaju u Ministarstvu zdravstva.

Kako iz godine u godinu bolnički sustav bilježi ozbiljan rast ovih troškova, uštede bi trebale biti i veće. Uz to, najavljuju da će se koristiti najveća dostupna pakiranja na Listi lijekova koja su uvijek znatno jeftinija od malih pakiranja, što će rezultirati dodatnim uštedama na potrošnji lijekova u bolnicama.

Dugoročni učinak uvođenja jedinične terapije u bolnički sustav bit će, kažu, i znantno sigurniji za pacijente, jer se provjerom kompletne propisane terapije bolničkog ljekarnika preveniraju medikacijske pogreške, smanjuje se mogućnost kontraindikacija ili interakcija lijekova, sprečava se mogućnost izdavanja pogrešnog lijeka pacijentu, omogućuje se praćenje ishoda liječenja i smanjuje mogućnost komplikacija liječenja. Medicinskim sestrama pritom se otvara više vremena za skrb o pacijentima.

Građevinski radovi

Konkretno, izdavanje lijekova u bolnicama odvijat će se na sljedeći način: kod dolaska pacijenta na odjel i propisivanja potrebne terapije kreira se nalog za bolničku ljekarnu te ona priprema i šalje terapiju za svaki dan boravka pacijenta u bolnici. U bolničkoj ljekarni prethodno se pregleda cjelokupna terapija koju pacijent uzima, provjere se interakcije, kontraindikacije, potencijalne alergije na lijekove te se osoblje na odjelu upozori na očekivane nuspojave lijeka.

Zatim se nalog unosi u poseban uređaj koji vadi lijekove iz blistera ili ih povlači iz pakiranja te lijekove pakira u jednokratne aluminijske vrećice, tzv. »single-pack« vrećice, na kojima piše ime i prezime pacijenta, naziv lijeka, doza, način uzimanja i datum izdavanja.

Ove posebne vrećice mogu sadržavati i QR kod ili neku drugu opciju označavanja kojom se sadržana terapija povezuje s točno određenim pacijentom, ovisno o tome posjeduje li bolnica sustav za označavanje pacijenata. Nakon što je završena raspodjela jedinične terapije i njezino pakiranje u monodozne vrećice, lijekovi se isporučuju na odjel gdje ih preuzima odjelna medicinska sestra i izdaje pacijentu.

Da bi bolnice mogle prijeći na novi sustav podjele lijekova, provest će se po potrebi građevinski radovi za osiguranje prostora za raspodjelu jedinične terapije. Za male bolnice potrebno je 30 četvornih metara, za srednje 60, a za velike 150 četvornih metara.

Procjenjuje se da je potrebno uređenje ukupnog prostora od otprilike 2.800-3.000 četvornih metara za sve bolnice. Zatim slijedi nabava uređaja za pakiranje jedinične terapije za dnevne potrebe bolnica, te integracija novog rješenja u bolnički informacijski sustav. Kompletan posao trebao bi biti dovršen do kraja 2025. godine, a ukupna sredstva u iznosu od 17,3 milijuna eura su osigurana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021-2026.

KB Dubrava smanjila potrošnju do 40 posto

KB Dubrava već neko vrijeme primjenjuje jediničnu terapiju za svoje pacijente. Pilot-projekt započeo je na Zavodu za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju, a proširen je i na Zavod za abdominalnu kirurgiju i Odjel za vaskularnu kirurgiju.

Rezultati su pokazali značajne farmakoekonomske uštede, potrošnja lijekova smanjena je i do 40 posto, a značajno su smanjene zalihe lijekova na odjelima. Potpuna integracija sustava raspodjele jedinične terapije unutar bolnice preporuka je Europske udruge bolničkih ljekarnika i praksa razvijenih država EU-a.