DELNICE Trud i rad dvadeset generacija delničkih gimnazijalaca i srednjoškolaca priznanje je dobio u knjizi »Čuvari baštine« što je jučer promovirana na mjestu gdje je njen najveći dio i nastao – u Srednjoj školi Delnice. Riječ je o knjizi koja pruža puno više od onoga što stoji u podnaslovu – »Zbirka zavičajnog govora«. Naime, u knjizi je sakupljena i objavljena bogata baština što su je u protekla dva desetljeća, pod vodstvom profesorice Jasminke Lisac, prikupili učenici ove škole radeći u izvannastavnim aktivnosti vezanim uz hrvatski jezik i književnost.

Sve je počelo, piše u predgovoru Jasminka Lisac, prije 20-ak godina kad je tadašnja maturantica opće gimnazije, Ivana Pleše iz Lokava, predložila da za svoju maturalnu radnju piše o narodnim pripovijetkama svog kraja. Njen je prijedlog prihvaćen, a ta je maturalna radnja »isprovocirala« nastavak bavljenja tematikom zavičajnog govora što je uskoro preraslo u pravi mali projekt. Dva desetljeća kasnije, iza isto toliko generacija delničkih gimnazijalaca i srednjoškolaca, dio je tog bogatog i raznovrsnog materijala, obrađen i objavljen u ovoj knjizi koja sjajno svjedoči o nizu zanimljivih pojedinosti iz povijesti raznih goranskih mjesta, govornim i jezičnim osobitostima, bogatstvu narodnih običaja, duhu nekadašnjeg života »uhvaćenom« u starim fotografijama…

Kak’ je blu prejk

Naravno, iza toga stoje brojni sati rada na terenu, razgovora s roditeljima, djedovima i bakama, zapisivanja i snimanja materijala vezanog uz ča, kaj i što, odnosno uz to »kak’ je blu prejk«. Prikupljanje materijala je bilo samo prvi dio jer nakon njega slijedi analiza, obrada i donošenje zaključaka, a sve je to rađeno poštujući sustave znanstvenih okvira pa su radovi delničkih gimnazijalaca itekako korisni kao svojevrsni temelj svakome tko sa studentske ili akademske razine krene u vlastito proučavanje tema vezanih uz, primjerice, dijalektološko i, općenito, lingvističko nasljeđe Gorskog kotara ili tradiciju i običaje ovog kraja. Baš taj element možda je i najvredniji dio ove knjige koja na jednom mjestu svjedoči o kvalitetnom izvannastavnom radu, ali i pruža sasvim solidne temelje za znanstveni pristup na višoj razini što će zasigurno biti iskorišteno.

O nastanku ove knjige bilo je riječi na jučerašnjem predstavljanju na koju su profesorica Jasminka Lisac, ravnateljica Slađana Srkoč te učenica Marta Kaloper došle odjevene u tradicionalnu goransku nošnju, a lijep doprinos svojim su nastupima dali i Marta Beljan kroz glazbu, odnosno Hana Briški tekstom o crnoluškim pesnikima pri čemu ju je pratio pravi pesnik – David Damić. Govoreći o nastanku knjige ravnateljica Srkoč zahvalila je svima koji su pružili financijsku potporu – Ministarstvu znanosti i obrazovanja, PGŽ-u, gradovima Delnicama i Vrbovskom te općinama Lokve i Fužine.

Razlikovni rječnik

Osim učenicima koji su marljivo radili, Jasminka Lisac zahvalila je i nizu drugih ljudi koji su direktno ili indirektno pomagali, poput lokvarske nastavnice Mirjane Pleše čiji je doprinos očuvanju baštine ogroman, delničkom gradonačelniku Ivici Kneževiću i njegovoj knjizi »Prošećimo Delnicama«, Nives Marijanović, profesorici koja već 26 godina u ime delničkog ogranka Matice hrvatske organizira Literarno sijelo »Govor moga zavičaja«, kao i kolegama s posla (Branki Mihajlović, Krešimiru Ožboltu) koji su puno pomogli. Poseban dio knjige, istaknula je učenica Marta Kaloper, je razlikovni rječnik u kojem je obrađen čak 21 goranski idiom od čega je njih deset sačuvano i u auditivnom obliku, na CD-u koji je sastavni dio knjige.

– Obuhvaćene su sve goranske općine i gradovi, a uz rječnik u knjizi smo ponudili i puno starih fotografija i preslika nekadašnjih dokumenata, rekla je Kaloper.

Čestitke na objavljivanju ove knjige autorima su uputili Slađana Srkoč, Mirjana Pleše, Ivica Knežević, Toni Štimac, Nives Marijanović, novinar Marinko Krmpotić te ravnateljica Narodne knjižnice i čitaonice Delnice Indira Rački Joski, a srž njihova obraćanja bile su pohvale na radu i ustrajnosti na nečemu što potvrđuje često nedovoljno goransko jedinstvo, kao i nada da će ova knjiga i ovaj način rada biti nastavljeni kako bi se i dalje čuvalo jezično blago Gorskog kotara.