Za 289,3 milijuna eura koliko je na raspolaganju za turistički sektor u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) prijavljeno je 468 projekata, istaknuto je danas u Ministarstvu turizma i sporta (MINTS).

Naime, javni pozivi otvoreni su u listopadu prošle godine, a prijave su bile moguće zaključno s 1. ožujka, pri čemu je za javni sektor odnosno za „Regionalnu diversifikaciju i specijalizaciju hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“ osigurano je 123,4 milijuna eura, dok je 165,9 milijuna eura bespovratnih sredstava namijenjeno privatnom sektoru za „Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma“.

Na javni poziv za javnu infrastrukturu zaprimljeno je 220, a na javni poziv za privatnu infrastrukturu zaprimljeno 248 projektnih prijedloga.

Kako je na pressici izvijestila resorna ministrica Nikolina Brnjac, europska sredstva za turizam osigurana su u okviru sveobuhvatne reforme upravljanja turizmom u održivom smjeru.

– Naime, reforma se sastoji se od četiri konkretna koraka. Prvi je donošenje Strategije razvoja održivog turizma Hrvatske do 2030. koju smo usvojili krajem prošle godine i koja ima jasno definirane ciljeve, a to su cjelogodišnji i ravnomjerno regionalno razvijen turizam uz zelenu i digitalnu tranziciju.

Drugi korak je donošenje Nacionalnog plana koji je pri završetku i u kojem su po prvi put povezane aktivnosti, mjere i sami izvori financiranja.

Treći dio je donošenje Zakona o turizmu koji će donijeti učinkovit sustav upravljanja razvojem turizma u Hrvatskoj te kroz koji će se definirati koji su dionici, aktivnosti, mjere, indikatori održivosti, kao i alati za upravljanje razvojem destinacijom te što će se na koji način poticati.

Riječ je, naime, o prvom takvom krovnom turističkom zakonu. I četvrti segment su izvori financiranja, i to u razini od 1,27 milijardi eura.

Riječ je o bespovratnim sredstvima koja su po prvi puta za turistički sektor osigurana u ovako velikom iznosu, kazala je Brnjac navodeći kako će se sufinancirati upravo projekti koji doprinose cjelogodišnjem turizmu te zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Pri čemu će naglasak biti na ulaganjima u povećanje kvalitete turizma i dva posebna oblika turizma a to su zdravstveni i aktivni turizam. Zdravstveni turizam, naime, kroz razvoj termalnih rivijera na kontinentu te klimatsko-zračnih termi u jadranskoj Hrvatskoj, uz ostalo omogućava zadržavanje kvalitetnog medicinskog osoblja, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, ali i demografsku revitalizaciju…

Kroz aktivni turizam,  odnosno ulaganje u sportsku infrastrukturu koja će biti namijenjena kako turistima tako i lokalnom stanovništvu, se, pak, potiče cjelogodišnji, ravnomjerni turistički razvoj, istaknuto je jučer.

Projekti će se evaluirati kroz 90 dana, s time da će za prvi javni poziv, odnosno za javnu infrastrukturu, prijave evaluirati obavljati vanjski vrednovatelji, dok je za drugi javni poziv (privatna infrastruktura) provedbena agencija Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).

Svi projekti koji će biti odobreni trebaju biti završeni do lipnja 2025. godine zbog čega je jedan od ključnih uvjeta javnih poziva bio da projekti imaju spremnu projektno tehničku dokumentaciju, odnosno građevinsku dozvolu.

Inače, kako je istakla ministrica turizma, projekti koji sada ne uđu u sufinanciranje, moći će konkurirati za sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira gdje će im na raspolaganju biti više od 200 milijuna eura.

Na pressici je bilo govora i o ekonomskim učincima ulaganja u zdravstveni turizam što su analizirali stručnjaci Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Maruška Vizek s Instituta tako je iznijela podatak kako će ulaganja od 61,7 milijuna eura, a koliko je dakle na raspolaganju u NPOO-u infrastrukturu lječilišnog i wellness turizma, imati dugoročni učinak na hrvatski BDP od 1,2 milijarde eura, a na rast investicija učinak od 1,5 milijardi eura. Kratkoročno, dakle kroz nekoliko godina, će pak ova ulaganja hrvatskom BDP-u donijeti 350 milijuna eura te 1,2 milijarde novih investicija.