Mnoge dijete obećavaju brze rezultate, no često to nije najzdravija opcija za naš organizam. Najnovija studija provedena u Sjedinjenim Američkim Državama potvrdila je negativne posljedice keto i paleo dijete. 

Studija je objavljeno u znanstvenom časopisu EurekAlert, a provedena je na Sveučilištu Tulane u New Orleansu u SAD-u. Znanstvenici su pod lupom istraživali popularne dijete i došli do šokantnih rezultata. Keto i paleo dijeta imaju najnižu nutritivnu kvalitetu i najveću emisiju ugljika.

Procjenjuje se da ketogena dijeta, koja daje prednost visokim količinama masti i malim količinama ugljikohidrata, proizvodi gotovo tri kilograma ugljičnog dioksida na svakih 1000 unesenih kalorija.

Keto dijeta je visokomasna, umjereno proteinska, niskougljikohidratna dijeta koja se temelji na principu pretvaranja tijela u stanje ketogeneze. U osnovi, keto dijeta potiče vaše tijelo da koristi masnoće kao glavni izvor energije umjesto ugljikohidrata.

Keto dijeta obično uključuje ograničavanje unosa ugljikohidrata na manje od 50 grama dnevno, što je otprilike 10% do 15% ukupnih dnevnih kalorija. To dovodi do nedostatka ugljikohidrata, što prisiljava tijelo da umjesto toga koristi zalihe masnoća kako bi proizvelo energiju u obliku molekula zvanih ketoni. Ovaj proces naziva se ketogeneza i zato se dijeta zove “keto”.

Keto dijeta je zadnjih godina postala izuzetno popularna
FOTO: iStock

Keto dijeta se može koristiti za gubitak težine, poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja, upravljanje dijabetesom i drugim metaboličkim poremećajima. Međutim, prije nego što krenete na ovu dijetu, važno je razgovarati s liječnikom i nutricionistom, jer keto dijeta može biti vrlo restriktivna i zahtijeva pažljivo planiranje kako bi se osiguralo adekvatno snabdijevanje hranjivim tvarima.

Paleo dijeta, koja izbjegava žitarice i grah u korist mesa, orašastih plodova i povrća, dobila je sljedeću najnižu ocjenu za kvalitetu prehrane i također je imala visok ugljični otisak od 2,6 kg ugljičnog dioksida na 1000 kalorija.

Paleo dijeta je prehrambeni režim koji se temelji na prehrani koju su ljudi navodno jeli u doba paleolitika, prije otprilike 2,5 milijuna do 10.000 godina. Ovaj pristup prehrani se temelji na teoriji da je tijelo evoluiralo kako bi se najbolje prilagodilo prehrani koja je bila dostupna u to doba.

Paleo dijeta uključuje konzumiranje namirnica poput mesa, ribe, voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki, a isključuje procesuiranu hranu, žitarice, mliječne proizvode, šećer, sol i rafinirane biljne ulja.

Pobornici paleo dijete tvrde da ovakva prehrana može dovesti do gubitka težine, smanjenja upalnih stanja i poboljšanja zdravlja srca. Međutim, postoje i kritičari koji tvrde da paleo dijeta može biti neuravnotežena u hranjivim tvarima i nedostatak vitamina i minerala ako se ne provodi ispravno.

Studija, objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, usporedila je 16.000 dijeta te im dodijelila bodove na temelju federalnog indeksa zdrave prehrane. Po prvi put u obzir su uzete i CO2 vrijednosti pojedinih dijeta.

Što se klime tiče, na pobjedničkom postolju vladaju veganska, vegetarijanska i pesketarijanska prehrana. Što se tiče nutritivne kvalitete, na prvom je mjestu prehrana orijentirana na ribu, a odmah iza nje su veganska i vegetarijanska prehrana.

Takozvana mješovita prehrana nalazi se u sredini studije.Međutim, kada bi se samo trećina najraširenije prehrane (86 posto) počela hraniti vegetarijanski, moglo bi se dnevno uštedjeti 240 automobilskih kilometara u emisijama.

‘Klimatske promjene nedvojbeno su jedno od najhitnijih pitanja našeg vremena i mnogi su ljudi zainteresirani za prelazak na biljnu prehranu’, rekao je voditelj studije, profesor Diego Rose.