Foto: Pixabay
Postati stručnjak u određenom sektoru ne isključuje mogućnost promjene smjera
povezane vijesti
Cijeli život radimo kako bismo postali stručnjaci u nečemu, uvjereni da uspjeh leži u specijalizaciji.
No što, ako bi umjesto toga, nakon što ste dosegli željeni cilj, potpuno promijenili smjer?
U to je uvjeren i Nassir Ghaemi, psihijatar stručnjak za “sreću”, koji u članku objavljenom u Psychology Today objašnjava da bismo se razvijali i osjećali potpuno ispunjeno, trebali bi mijenjati posao svakih 10 godina.
Nassir je upravo to činio tijekom svog života: glazbenik s 20 godina, student ekonomije s 30 i sveučilišni profesor još 15 godina.
Zatim, sljedeće desetljeće, čelnik American Enterprise Instituta i odatle, nakon objavljivanja nekoliko uspješnih knjiga, harvardski profesor i guru sreće.
Tko zna kako bi mu tekao život da se umjesto mnogo puta specijalizirao za samo jedno zanimanje!
Ali zašto se, prema Nassiru Ghaemiju, isplati mijenjati život svakih 10 godina?
Za sve postoji sezona
Za sve postoji godišnje doba i biti stručnjak u jednom području ne isključuje mogućnost biti stručnjak u nekom drugom, ovisno o životnim fazama.
S druge strane, kada se držimo samo jednog sektora, riskiramo da se zatvorimo u mjehur, usporavajući napredak umjesto da ga potičemo.
Čak je i liječnik-istraživač David Sackett, jedan od utemeljitelja pokreta “Medicina temeljena na dokazima” (EBM), vjerovao da kada postanete stručnjak za jednu stvar, morate prijeći na drugu.
Po njegovom mišljenju, stručnjaci stvaraju nove ideje prije nego što ih se kao takve prepozna, ali onda ostatak života provedu braneći prethodne ideje, kočeći daljnji napredak.
Promjene se mogu pokazati kao prekrasne prilike
Čak su i stručnjaci skloni povući se u svoju zonu udobnosti, gdje se osjećaju sveznajućima.
Ovakav stav ne mora nužno dovesti do istinskog uspjeha, shvaćenog kao osobno ispunjenje.
Kad jednom saznamo sve o nečemu, prelazeći na nešto drugo, mogli bismo otkriti da je taj novi sektor još zanimljiviji i pun mogućnosti.
Početni uspjeh može spriječiti kasniji uspjeh
Znate akademike koji započnu svoju karijeru s 30, postanu poznati u određenom području stručnosti s 40, zatim dobiju mandat, zajamčeni prihod, i tijekom druge polovice života ponavljaju iste stvari iznova i iznova?
Inače se, objašnjava Nassir, to smatra uspješnom akademskom karijerom, no je li to doista tako?
Profesor smatra da u ovakvim slučajevima početni uspjeh koči kasniji uspjeh.
Nije obavezno doživotno se posvetiti jednom zanimanju
Odrastamo s idejom da se cijeli život moramo posvetiti jednoj profesiji, ali zašto se tjerati da radimo samo jednu stvar kada ih vrlo dobro možemo raditi i više?
Prema Nassiru, trebali bismo se fokusirati na ono što namjeravamo raditi u razdoblju do 10 godina, nakon čega bismo trebali promijeniti smjer čak i ako je sve prošlo super.
Zapravo, prečesto mislimo da promjene treba napraviti tek nakon neuspjeha, a umjesto toga one su bez obzira na to zdrave.