U malom vrtu najlakše je i najuputnije uzgojiti zelenu salatu bilo koje vrste. Ne samo zato što ćete tako proći najjeftinije, nego ćete pojesti i najmanje kemikalija kojima se danas tretira salata, počev od pužomora pa do fungicida i pesticida. No, svakako morate imati osjećaj ili znanje kada salatu treba posaditi.

Što se tiče mjesečevog ciklusa, najpogodnije doba je u fazi punjenja Mjeseca jer tada nadzemni dijelovi biljaka najbolje rastu, a što se tiče klimatskih uvjeta, najbolje je salatu posijati u ožujku.

Tlo treba biti rahlo i plodno

Tada se može očekivati najviše kiše i najpogodnije temperature zraka za rast salate, no ipak je najbolje svaku vrstu sijati prema njezinim specifičnim zahtjevima, koji su obično navedeni na vrećici sjemena.

Najčešće sijemo putarice i kristalke, koje mogu biti i ljetne i zimske sorte. Majska kraljica je vrlo rana ljetna sorta, ali mana joj je što brzo procvjeta. Slično je i s kristalkom Unicum, za razliku od zagrebačke kristal žute, koja sporo tjera cvjetnu stabljiku. Ljetne se mogu sijati već u ožujku, i to odmah na otvorenom.

Ako ih posijete malo gušće, poslije ih možete presađivati. Za glavičaste vrte trebat će više prostora, pa ih možemo posaditi i po rubovima gredica. A kada ih uberemo, na njihovo mjesto možemo posijati na primjer tikvice. U svakom slučaju, sa sijanjem salate treba prekinuti u svibnju.

Tlo na kojem ćemo sijati salatu treba biti dobro obrađeno, rahlo i plodno, pognojeno humusom, stajskim ili nekim drugim organskim gnojivom.

Ponekad se preporučuje i mineralno gnojivo, ali ga radije izbjegnite ako vodite brigu o svom i zdravlju tla. Salate možete sijati u redove duboke najviše 1 cm, s razmakom 15-20 cm. Sjeme je vrlo sitno, pa pripazite kako ćete ga rasporediti da ne bude pregusto. Nakon sijanja zalijte zemlju, kako mravi ne bi raznijeli sjeme.

Salata voli puno sunca

Nicanje možete očekivati već na temperaturi od 5 stupnjeva, a tada salatu možemo prorijediti tako da razmak između sadnica bude 8 cm (lisnate sorte) i 15 cm (glavate salate). Za konzumaciju će stići za oko mjesec dana.

Ako sijete salatu u više navrata, s razmakom od, recimo, 10 do 14 dana, moći ćete je brati dulje vremena, pogotovo ako proljeće bude kišovito i svježije. Prestanite je sijati mjesec dana prije no što se očekuju ljetne vrućine.

Salata voli puno sunca, ali samo u proljeće i jesen, pa je posijte na takvo mjesto, ali ako je sijete kasnije, birajte polusjenu. Ne želite da vaša salata razvije duboki korijen, nego puno zelene mase, pa održavajte tlo stalno vlažnim, no ako je zalijevate prečesto, korijen joj može početi truliti. Salatu se preporučuje zalijevati jednom u 5-7 dana ujutro ili u večernjim satima.

Lisnate sorte zalijevaju se po listu, a glavičaste vrste po tlu.

Najbolji susjedi uz salatu su luk, koji tjera lisne uši od salate, grah, kopar, grašak, rajčica, luk, rotkvica, komorač, radič, krastavac, cikla, jagoda, korabica i poriluk, a loši su peršin i celer.

Salata je skladište vitamina i minerala. U narodnoj medicini koristi se za liječenje leukemije u krvi, kao profilaksa Alzheimerove bolesti. Ostavlja niži kolesterol u krvi. Stabljike biljke sadrže protugljivičnu i antimikrobnu tvar – laktukariju. Salata također poboljšava stanje kože, kose i ubrzava proces regeneracije stanica. Sok sadrži fosfor, sumpor i silicij u tragovima.