PUNAT – Punat će se uskoro pridružiti sad već brojčano dominantnoj listi krčkih lokalnih središta u kojima nema niti jedne bankarske poslovnice. Kako je javnosti sad predstavio općinski načelnik Daniel Strčić, Punat će biti priključen popisu onih krčkih većih mjesta, a kojeg danas već čine Omišalj, Njivice, Dobrinj i Vrbnik, u kojima korisnici bankarskih usluga ne mogu ostvariti neposredan kontakt sa zaposlenicima banke. Za posljedni dan ožujka zatvaranje svoje poslovnice u središtu Punta najavila je Erste banka, a puntarski načelnik ne skriva svoje nezadovoljstvo nastavkom trenda »optimiziranja i digitaliziranja« poslovanja brojnih tvrtki, dijelom i onih javnih temeljem kojeg se već godinama na otocima gase i nestaju ne samo bankarske, već i poštanske ekspoziture.

Neuspješni razgovori

– Prvu najavu takve nakane predstavnici banke dali su nam još potkraj prošle sezone. Iako je bankarsko poslovanje izvan ingerencija lokalne uprave, zbog želje i nastojanja da našim sumještanima sačuvamo mogućnost korištenja te bitne usluge u proteklim smo mjesecima u razgovorima s bankarima nastojali zadržati poslovnicu »živom«, ali nam to nažalost ipak nije uspjelo – napomenuo je Strčić, prisjetivši se pritom sa sjetom da je do pred samo koju godinu u Puntu poslovala još jedna bankarska poslovnica, ona PBZ-ova.

Puntarski načelnik otkrio nam je da je u tim svojim nastojanjima bankarima nudio mogućnost smanjenja iznosa komunalne nakande, čak i pomoć u financiranju najma prostora u kojem je poslovnica djelovala, pa i sufinanciranja njenog rada. Naravno, za operacionalizaciju takvih prijedloga bilo bi najprije potrebno donijeti odgovarajuću odluku predstavničkog tijela, ali za to, prema svemu sudeći, neće biti potrebe, s obzirom na to da su bankari ostali čvrsti u svojoj nakani.

Ne krijući nezadovojstvo takvom odlukom banke čije će usluge (s obzirom na to da će na mjestu gdje se i sad nalazi ostati u funkciji uplatno-isplatni bankomat s dnevno-noćnim trezorom) i nadalje ostati dostupne svim žiteljima i turističkim posjetiteljima Punta, Strčić je istaknuo i da u svojim razgovorima s bankarima nikad nije posegnuo za pokušajima njihova »ucjenjivanja«, prebacivanjem općinskog financijskog poslovanja na neku drugu banku.

Rezultat optimizacije

– Naravno da će to biti opcija, ali prije donošenja takve odluke trezveno ćemo i smireno procijeniti i odmjeriti sve koristi i štete takvih postupaka, odnosno racionalnost takvog poteza u smislu koriti i šteta po javne financije – nastavio je Strčić. Ipak, ustvrdio je i da drži da velika bankarska kuća poput spomenute, koja djeluje u više europskih zemalja, teško da strahuje od gubitka klijenta veličine i financijske snage Općine Punat.

– Kako bilo, ne krijem da mi zbog ovakve odluke Erste banke nije drago, unatoč uvjeravanjima njenih predstavnika da je gašenje poslovnice rezultat optimizacije njihova poslovanja u smislu unapređivanja usluga koje nude, ali i sveprisutnog trenda na bankarskom tržištu u kojem digitalno, odnosno internetsko bankarstvo preuzima dominaciju u odnosu na ono osobno, u kojem smo do sad uživali u odskora ex-poslovnici – završio je Strčić.

Uvođenje eura presudilo

– Tijekom višemjesečne komunikacije s predstavnicima banke koja gasi svoju poslovnicu prezentirano mi je da je glavni i osnovni razlog tog poteza digitalizacija njihova poslovanja, odnosno postupanje slijedom činjenice da sve više njihovih klijenata, umjesto kao nekad – osobnim putem, bankarske usluge koristi putem online komunikacije. Drugi razlog koji su naveli jest uvođenje eura, odnosno činjenica da je prelaskom na tu valutu nestala potreba obavljanja mjenjačkih poslova, ali i usluga polaganja eura, kao strane valute, na račune pravnih i fizičkih osoba, a što dok je kuna bilo službeno platežno sredstvo nije bilo moguće obaviti bez fizičkog odlaska u banku. S obzirom na to da se sad euri na račune mogu polagati i s njih podizati posredstvom uplatno-isplatnih bankomata, rečeno nam je da potrebe za poslovanjem poslovnice u Puntu, barem po njima – više nema – zaključio je Strčić. Dodao je da iako ga bankari ne navode, pretpostavlja da se nabrojanim razlozima može pridodati i onaj povezan s posvud prisutnim nedostatkom radne snage.