ZAGREB Pazin je »najpametniji grad« u Hrvatskoj, odnosno taj grad ima najbolji indeks pokazatelja pametnoga grada. Indeks Pazina je 0,6, posljednji na listi je Bjelovar s minus 0,4. Istraživanjem je obuhvaćeno 25 velikih hrvatskih gradova (među njima sva županijska središta), a istraživanje su proveli Dubravka Jurlina Alibegović, Željka Kordej-De Villa i Mislav Šagovac u okviru Ekonomskog instituta Zagreb.

Prvi put u Hrvatskoj u znanstvenom istraživanju primijenjena je metodologija pametnoga grada. Mjereno je šest dimenzija: gospodarstvo, građani, upravljanje, mobilnost, okoliš i življenje. Opći je zaključak istraživača da se u hrvatskim gradovima odluke donose uglavnom ad hoc, bez strateškog promišljanja, razvojni model pametnoga grada ne postoji, tek se počinju koristiti pametna rješenja za pojedina područja poput prometa, okoliša, uprave. Posljedica svega je neadekvatna kvaliteta javnih dobara i usluga i nepotrebni troškovi.

Rijeka

Rijeka pozitivna

Deset gradova ostvarilo je rezultat veći od nule. Iza Pazina slijedi Zagreb s indeksom 0,5, Dubrovnik ima nešto manje od 0,4, Samobor od 0,2, slijede Pula i Zadar. Posljednji, deseti grad koji ima pozitivan indeks je Rijeka (manje od 0,1) dok je Varaždin grad koji je na nuli. Ispred posljednjeg Bjelovara je Virovitica s indeksom minus 0,3, a indeks od otprilike 0,2 imaju Kaštela, Vukovar, Sisak i Osijek. Primjetno je da su gradovi iz jadranskih županija bolje rangirani. Među deset gradova s pozitivnim indeksom sedam ih je iz jadranskih županija, samo tri iz kontinentalni. Među 14 gradova s negativnim indeksom samo su dva iz jadranskih županija (a jedan od ta dva je Gospić), a čak 12 iz kontinentalnih županija.

U komponenti pametno gospodarstvo niti jedan grad nema sve pozitivne pokazatelje. Pula je zabilježila najbolje rezultate s jednim negativnim bodom (broj međunarodnih žigova), slijede Rijeka i Zadar s dva negativna boda (broj međunarodnih žigova i broj patenata) dok je Virovitica jedini grad koji je negativan u svih osam parametara. Varaždin je pozitivan primjer u kategoriji »pametni građani« i svi su mu parametri (broj studenata, visokoobrazovnih institucija, tvrtki čije poslovanje je povezano sa stranim jezicima, zaposlenih u kulturi, te razlici u broju naseljenih i odseljenih i odazivu na europske i lokalne izbore) pozitivni. Bjelovar i Slavonski Brod u tome bilježe isključivo negativne pokazatelje.

Mobilnost i okoliš

Gradovi su nešto pametniji kada je riječ o upravljanju (koje ima samo dva parametra sudjelovanje u odlučivanju, javne i socijalne usluge te transparentnost upravljanja) i čak devet gradova (Pazin, Krapina, Zadar, Šibenik, Samobor, Pula, Koprivnica, Karlovac, Čakovec) ispunjava parametre, dok su potpuno negativni Požega i Kaštela. U mobilnosti osam gradova bilježi iznadprosječno velik broj autobusnih linija, stanica i biciklističkih staza. Najbolje je rangiran Pazin, najslabije Krapina. »Pametni okoliš« je kategorija u kojoj je najbolji Zadar sa samo jednim negativnim parametrom (mješoviti komunalni otpad) dok Vukovar i Bjelovari nisu ispunili ni jedan od pet parametara. Prema pokazateljima, najbolja je kvaliteta stanovanja u Dubrovniku, a najslabija u Krapini i Velikoj Gorici.