Tuča i jaka kiša često se pojavljuju iznenada, izazivajući velike poteškoće u poljoprivredi i prometu. Nakon tuče na poljoprivrednim kulturama se, osim direktnih šteta, javlja i velika opasnost od razvoja raznih bolesti. Dojave o stanju na cestama stižu prekasno i rezervirane su uglavnom za glavne državne prometnice. Inovativne tehnologije mjerenja omogućuju nam da u realnom vremenu detektiramo pojavu tuče i jake kiše te putem raznih kanala distribuiramo informacije prema krajnjim korisnicima.

Time ćemo pridonijeti kontroli šteta u poljoprivredi, omogućiti veći stupanj pripravnosti sudionika u prometu i interventnih službi, ali i smanjenju nezgoda u prometu, odnosno praćenju šteta na fotonaponskim panelima. Tim nam je riječima osnovne ciljeve nedavno u Krku prezentiranog projekta »Primjena inovativnih tehnologija za odgovor na krizne situacije nastale pojavom ekstremnog vremena – Kvarner Extrem« predstavila njegova voditeljica te ujedno i čelnica Hrvatskog meteorološkog društva Vesna Đuričić.

Jednostavan alat

U Maloj vijećnici Grada Krka javnosti su pred koji tjedan, predstavnici tog nacionalnog udruženja, ali i aktivista Eko Kvarnera, koji su na ovom projektu sa stručnjacima HMD-a tijesno surađivali, predstavlili završne rezultate vrijednog projekta koji je već neko vrijeme zajedničkim snagama ostvarivan s nakanom izgradnje i uspostave tehnološko-informacijskog, odnosno mjernog sustava praćenja pojave i intenziteta ekstremnih vremenskih pojava, ponajprije tuče. Cilj je tih aktivnosti i mjera uspostava učinkovitog, pouzdanog i preciznog sustava mjerenja, praćenja i analiziranja meteopojavnosti takve vrste, i to najprije na Kvarneru, a potom možda i u drugim dijelovima naše zemlje. U ime idejnih začetnika i provoditelja Kvarner Extrema, predsjednica Hrvatskog meteorološkog društva i voditeljica tog zanimljivog, inovativnog te u konačnici i korisnog projekta, otkrila nam je da su još sredinom prošle godine diljem naše regije postavljeni posebno dizajnirani automatski mjerni uređaji, digitalni »tučomjeri«, od kojih su dva svoje mjesto našla i na otoku Krku.

– Sveukupno je na kvarnerskom području postavljeno sedam uređaja koje su dizajnirali naši stručnjaci, i to po jedan u Vrbničkom polju te u Malinskoj, na dvije lokacije na Cresu (u gradu Cresu i Martinšćici) te po jedan na odabranim lokalitetima na otocima Rabu i Pagu, odnosno u susjedstvu grada Novog Vinodolskog, otkrila nam je čelnica Hrvatskog meteorološkog društva. Osim izradom i postavom mjernih uređaja, projekt na koji smo ponosni rezultirao je i izradom te javnim predstavljanjem besplatne aplikacije »Tuchko« koja je odnedavno svima zainteresiranim za dobivanje podataka o izmjerenim pojavama tuče ili ekstremne kiše na tim uređajima, i to u stvarnom vremenu, dostupna posredstvom mrežne trgovine aplikacijama Google play.

Aplikacija koju smo u samoj završnici ovog projekta predstavili u gradu Krku i za koju bismo željeli da je u praćenju vremenskih prilika koristi što širi krug ljudi, posebice poljoprivrednika i svih čiji je rad na bilo koji način povezan s meteorološkim prilikama, vrlo je jednostavan, pregledan i informativan alat koji korisnicima, putem njihovih mobilnih telefona, u stvarnom vremenu dojavljuje pojave tuče i ekstremne kiše, s mnoštvom korisnih podataka koji se mogu koristiti i za preveniranje šteta, iniciranje reagiranja pojedinih interventnih službi pa čak i dokumentiranje takvih vremenskih prilika u slučaju potrebe dokazivanja uzroka nastanka šteta na poljoprivrednim kulturama, infrastrukturi ili imovini, objasnila nam je Đuričić.

Sedam lokaliteta

– Svi koji instaliraju tu besplatnu aplikaciju sad mogu koristiti podatke prikupljene primjenom inovativnih tehnologija mjerenja tuče i jake kiše sa sedam digitalnim tučomjerima opremljenih lokaliteta, s time da je spomenuti komunikacijski i informativni alat osmišljen kao sredstvo dvosmjerne komunikacije. Aplikacija, naime, korisnicima omogućava da se posredstvom dostupnih obrazaca registriraju i kao volonteri Hrvatskog meteorološkog društva te potom njome dojavljuju i vlastita zapažanja o pojavama tuče i ekstremne kiše i na drugim lokacijama na kojima se sami zateknu. Cilj nam je i želja s vremenom proširiti i ojačati kapacitete mjerenja i praćenja ekstremnoga vremena te time pridonijeti boljoj informiranosti javnosti o vremenskim nepogodama. Upravo primjenom ovakvih alata možemo pridonijeti nastojanjima smanjenja šteta u poljoprivredi i nezgoda u prometu, praćenju šteta na fotonaponskim panelima i većem stupnju pripravnosti interventnih službi kao i sudionika u prometu. Posredne bi se pak koristi mogle prepoznati u novim i sveobuhvatnijim podacima koji će našim meteorolozima biti na raspolaganju u njihovim nastojanjima praćenja i analiziranja vremenskih pojava te vrste, stjecanju novih znanja, a time i doprinosa nastojanjima prilagodbe klimatskim promjenama. A one, svjedočimo tome već danas, i u nas nažalost donose sve češće i ekstremnije »meteoepizode«, kako one povezane sa sušom tako i s ekstremnim padalinama, zaključila je Đuričić.

Govoreći o važnosti i značaju prepoznavanja i praćenja pojave ekstremnog vremena čelnica Hrvatskog meteorološkog društva ustvrdila je i da poznavanje učestalosti, godišnjeg hoda i intenziteta takvih pojava znatno pomaže u zaštiti dobara, kako onih javnih, tako i onih u vlasništvu pojedinaca.

– Prema našim dosadašnjim istraživanjima, na Kvarneru se intenzivna oborina (s količinama većim od 20 mm na dan) pojavljuju od 0,5 do dva dana u mjesecu. U prvom dijelu godine, odnosno od siječnja do srpnja ta je pojava rjeđa (od 0,5 do jedan dan na mjesec), dok se u drugom dijelu godine učestalost intenzivnih oborina povećava, na prosjek od jednog do dva dana mjesečno. Ukupan broj dana s oborinom većom od 1 mm javlja se u rasponu od 80 do 120 dana godišnje, od čega se petnaestak posto odnosi upravo na onu intenzivnu oborinu, nastavlja Đuričić.

Tuča češća uz obalu

– Prostorno gledano, vrijednosti količine oborina povećavaju se s oko 800 mm na godinu na južnom dijelu otoka Cresa i sjevernom dijelu otoka Paga, prema 1.000 mm na godinu koliko bilježimo na otoku Rabu, odnosno 1.200 mm godišnje na otoku Krku, pa sve do brojke od više od 2.000 mm godišnje koliko se zna zabilježiti na pojedinim lokalitetima priobalja ovog dijela Jadrana. Analiza tuče u Hrvatskoj pokazuje nam pak da se vjerojatnost njezine pojave znatno razlikuje od postaje do postaje. Uspoređujući priobalje s unutrašnjosti naše zemlje spoznali smo da je tuča češća uz obalu, s porastom broja takvih događanja prema jugu naše zemlje. Vrijednosti godišnjeg broja dana s tučom na Kvarneru iznose od 0,1 do 1 na otocima te između 1 i 2,5 u priobalnom dijelu. Zanimljivost Kvarnera, otkriva nam nadalje Đuričić, jest i da je pojava tuče jednako vjerojatna u bilo kojem dijelu godine, a analize trenda sugeriraju i da je u tijeku značajan porast događanja tuče. Učestalost intenzivnih događanja tuče je oko 25 posto što znači da će na pojedinoj lokaciji svaka četvrta tuča ostaviti značajne posljedice, s trendom blagog porasta i na tom planu.

Predsjednica HMD-a i voditeljica projekta Kvarner Extrem istakla je i da se jedan od načina praćenja jake grmljavinske oluje može ostvariti primjenom indeksa intenziteta munja – TSII-a.

– Sam indeks pri tom predstavlja mjeru združenog rizika pojave ekstremnog vremena (tuča, jaka kiša, udari vjetra i pijavice). Računa se na temelju mjerenih podataka o munjama jer su posljedica duboke konvekcije, a pokazuje nam da su na sjeveroistočnom Jadranu vjerojatnosti pojave opasnog i potencijalno opasnog nevremena uglavnom u rasponu od jednog pa do četiri dana u godini. Detaljnije analize pokazuju i da su baš svi dijelovi Kvarnera podjednako pod utjecajem opasnog vremena kao i da se takvi događaji ovdje često događaju tijekom noćnih sati, zbog čega se često mogu »provući« neopaženo, zaključila je Đuričić ističući da se, praćenjem i mjerenjem meteopojava te vrste, uz ostalo i uz pomoć uređaja kao i aplikacije koja je ovim projektom iznjedrena, dobivaju točni, potpuni, cjeloviti i pravovremeni podaci.

Završetak ne znači kraj

Spomenimo i da je sveukupno čak 481.000 eura vrijedan projekt »Primjena inovativnih tehnologija za odgovor na krizne situacije nastale pojavom ekstremnog vremena – Kvarner Extrem«, jedan od rezultata kojeg je i predstavljena, sad svima besplatno dostupna aplikacija »Tuchko«, u 85-postotnom udjelu bespovratnim sredstvima bio sufinanciran iz Europskoga socijalnog fonda, dok je preostali dio financiran sredstvima državnog proračuna.

Nije na odmet spomenuti i da je nakon nedavne, najširoj javnosti namijenjene javne prezentacije projekta (i njegove aplikacije) također u Krku bilo održano i slično predstavljanje namijenjeno predstavnicima otočnih jedinica lokalne samouprave i interventnih službi, a sve s ciljem njihova upoznavanja s mogućnostima i koristima korištenja podataka koji se tim putem svima sad besplatno i u stvarnom vremenu »daju na znanje«.

– Iako projekt koji smo s našim partnerima počeli provoditi još krajem 2021., ovim činom formalno završava, cilj nam je i želja postavljenu mjernu infrastrukturu nastaviti trajno koristiti i održavati, a što je još važnije i dopunjavati, odnosno širiti i na ostale dijelove naše zemlje, otkrila nam je čelnica Hrvatskog meteorološkog društva. Ocijenila je i da će znanja i iskustva stečena provedbom ovog projekta, kao i tijekom budućeg prikupljanja podataka i njihova analiziranja, biti još korisnija i »smislenija«, proširi li se istovrsna mreža i na ostala područja naše zemlje, posebice ona prekrivena poljoprivrednim nasadima.

Piršić: Samo udruženi možemo stvari pomaknuti s mrtve točke

Vjeran Piršić, čelnik Eko Kvarnera, odnosno udruge koju je HMD za partnera na provedbi ovog projekta u našoj regiji izabrao zbog aktivnosti njezinog članstva, iskustva u provedbi brojnih projekata, ali i zauzetosti u nastojanjima djelovanja na prilagođavanju klimatskim promjenama, istaknuo je da je danas već nepobitna činjenice da se klimatske promjene ubrzavaju kao i da su njihovi učinci sve vidljiviji i ekstremniji.

– Mi se, kao društvo, očito ne trudimo dovoljno da ih spriječimo jednako kao što je, držim, danas već svima vidljivo i da se klimatskim promjenama ne prilagođavamo. Ovaj projekt osobno doživljavam kao jedan maleni, ali ipak vrijedan kamenčić u velikom i obimnom mozaiku potrebe prilagođavanja klimatskim promjenama, uz ostalo i kroz prilagođavanje naše infrastrukture. Poplave kojima smo i na našem otoku nedavno imali priliku svjedočiti posljedica su klimatskih promjena, ali i naših pogrešaka iz prošlosti, a koje se ogledaju u intenzivnoj »betonizaciji« tla koje, posebice u urbanim središtima, više nije u mogućnosti »popiti« silnu vodu koja se u kratkom vremenu sruči s neba, ustvrdio je Piršić, pojašnjavajući nam razloge zbog kojih su se otočni ekoaktivisti spremno i agilno priključili ovom projektu.

– Ovaj projekt na tragu je promišljanja da u nastojanjima prilagođavanja klimatskim promjenama i izazovima koje one sa sobom nose koristimo znanje, iskustvo i inteligenciju naših ljudi, kako onih iz znanstvene zajednice koju predstavljaju naši meteorolozi, tako i onih s terena – poljoprivrednika, komunalaca, cestara pa tako i nas ekoloških aktivista. Jer samo udruženi možemo stvari pomaknuti s mrtve točke, poticanjem bržeg, kvalitetnijeg i učinkovitijeg prilagođavanja klimatskim izazovima koje nam budućnost donosi, zaključio je Piršić napomenuvši da je sam odavna došao do zaključka da ne treba baš uvijek čekati državu, županiju, grad ili općinu da neke stvari pokrene.

– Nešto možemo pokrenuti i sami, završio je.

I OTRA u projektu

U provedbi projekta Kvarner Extrem sudjelovala je i Otočna razvojna agencija OTRA koja djeluje na području cresko-lošinjskog arhipelaga, a koju je u Krku predstavljao njezin čelnik Daniel Brnić.

– Zadovoljstvo nam je bilo biti lokalnim partnerom u ovom projektu u sklopu kojeg su na našem području postavljene dvije takve mjerne stanice – jedna u krugu creske OŠ Frane Petrića, a druga unutar kampa Slatina u Martinšćici, istaknuo je Brnić.

– Motiv našeg uključenja u ovaj hvalevrijedan projekt leži u činjenici da se kod nas brojni ljudi bave poljoprivredom, ponajprije maslinarstvom. Kao i svi koji se bave tom djelatnošću, i otočani strahuju od šteta koje povremeno znaju uzrokovati vremenske nepogode pa je stoga i naša odluka da se priključimo ovom projektu uglavnom povezana s nastojanjem doprinosa stjecanju novih znanja o vremenu na našem području, praćenju i mjerenju padalina, posebice onih ekstremnih, ali i uspostavi učinkovitijih kanala »uzbunjivanja« onih čija egzistencija ovisi o takvim vremenskim nepogodama. Također, cilj nam je podatke s mjernih uređaja, a koji su nam, posredstvom naših mobilnih telefona i sličnih uređaja sad svima dostupni, približiti i našim posjetiteljima, tako i turistima kojima, držim, također može biti i zanimljivo, ali i korisno pratiti podatke do kojih sada u stvarnom vremenu dolazimo, zaključio je Brnić.