ZAGREB – Nova objava Državnog zavoda za statistiku (DSZ) o BDP-u po glavi stanovnika u pojedinim županijama i u četiri statističke regije još je jedan dokaz koliko domaće gospodarstvo, a time i životni standard građana ovise o turizmu. DZS je tek objavio te podatke za 2020. godinu, ali baš ta godina zbog pandemije i strogih epidemioloških mjera ukazuje na to kako bi se bez turizma urušavala cijela Hrvatska, koliko bi ponovo počela sve više zaostajati za prosjekom EU-a i eurozone. Godina je to u kojoj su gotovo sve države EU-a imale snažan pad gospodarstva, nakratko se okrenuo trend u kojem je Hrvatska polako, kao i sve njezine regije i županije, smanjivala zaostajanje za europskim prosjekom kad je u pitanju BDP po glavi stanovnika, pa je sa 67 posto prosjeka pala na 65 posto. No, taj se zastoj u blagom napredovanju u županijama na Jadranu pretvorio u snažan jednogodišnji pad.

Jadranske regije

Stanovnici Jadranske regije u 2020. godinu »unijeli« su prosječan BDP po stanovniku koji je dosezao 63 posto prosjeka EU-a, da bi do kraja 2020. godine pali na 58 posto. U Zagrebu, koji ima BDP po glavi stanovnika veći od prosjeka EU-a taj pad je bio znatno blaži, sa 115 na 114 posto prosjeka EU-a. Tamo gdje se i snažnije zaostaje za EU-om, ali usluge i turizam nisu dominantna grana, u toj pandemijskoj godini čak nije ni bilo pada u usporedbi s EU-om, odnosno nije se dogodilo dodatno zaostajanje. Sjeverna Hrvatska povećala je svoj udio s 52,3 na 53,5 posto prosjeka EU-a. Čak je i Panonska Hrvatska koja je najnerazvijenija regija u Hrvatskoj rasla s 45 na 46,2 posto prosjeka EU-a, što je velikim dijelom zahvaljujući javnom novcu koji se u tu regiju slijeva iz državnog proračuna i europskih fondova.

Što bi Hrvatska bila bez turizma, najbolje govori primjer Dubrovačko-neretvanske županije koja je najviše osjetila posljedice epidemioloških mjera, zatvaranje granica i restrikcije u putovanjima posebice u zračnom prometu. Ta je županija u 2019. godini bila na 71 posto prosjeka EU-a kad je u pitanju BDP po glavi stanovnika, da bi se on u 2020. godini strmoglavio na 56 posto, što je razina na kojoj je ta županija posljednji put bila 2005. godine.

Promijenio se u 2020. godini, vjerojatno tek na kratko, i odnos snaga među dvije susjedne županije, Primorsko-goranske i Istarske. Primorsko-goranska županija je i uz pad sa 74 na 70 posto udjela pretrpjela znatno manju štetu od Istarske županije. Ona je u 2020. godini pala na 66 posto udjela prosjeka EU-a, a samo godinu dana ranije njezin je BDP po glavi stanovnika dosezao 78 posto prosjeka Unije.

Zacementirano stanje

Stvari su se zasigurno popravile u 2021. i prošloj godini jer je Hrvatska bila među državama koje su te dvije godine bilježile najveći rast gospodarstva i prema privremenim podacima Eurostata dosegnula je 70 posto prosjeka EU-a kad je u pitanju BDP po glavi stanovnika, no što se događalo s njezinim regijama i županijama, nećemo tako brzo doznati.

Kad su u pitanju podaci za Hrvatsku, barem oni za 2020. godinu, tu su stvari i dalje iste, prilično zacementirane, osim što je PGŽ s drugog mjesta po visini BDP-a po glavi stanovnika, moguće samo za kratko skinula Istarsku županiju. Uz grad Zagreb, te su dvije županije jedine koje su imale BDP veći od nacionalnog prosjeka. Najviše, kao i svih godina odskače Zagreb, koji je prestigao i prosjek Unije i po udjelu je na razini Finske. Zagrebački je BDP od nacionalnog prosjeka veći za 75 posto. U PGŽ-u je BDP po stanovniku bio za sedam posto veći od nacionalnog prosjeka, a u Istarskoj županiji tek nekoliko promila više od prosjeka Hrvatske.

Puno je veći broj županija koje su daleko ispod tog nacionalnog prosjeka, a najlošije je stanje i dalje, unatoč Vladinom projektu za Slavoniju, Baranju i Srijem, u slavonskim županijama. Na samom je začelju Virovitičko-podravska županija čiji je BDP 60 posto hrvatskog prosjeka i ispod 40 posto EU prosjeka. BDP po glavi stanovnika u toj je županiji gotovo tri puta manji od onoga u Gradu Zagrebu, a doseže tek 56 posto BDP-a po glavi stanovnika u Primorsko-goranskoj županiji. Tako najnerazvijenije hrvatske županije prolaze u usporedbi s onima koje su najrazvijenije lošije nego Hrvatska u usporedbi s prosjekom EU-a. Moglo bi se zapravo reći da je odnos između PGŽ-a i slavonskih županija otprilike kao odnos Francuske i Hrvatske.