Reuters
Finska i Švedska su nakon višedesetljetne neutralnosti podnijele kandidaturu za članstvo u obrambenom savezu zapadnih zemalja
povezane vijesti
- Orban ostao sam. Turski parlament nakon 20 mjeseci odgode ratificirao švedski zahtjev za ulazak u NATO
- Mađarska neće odobriti ratifikaciju švedskog pristupanja NATO-u: ‘Ne trebamo takve partnere’
- U Kremlju “poludjeli” zbog ulaska Finske u NATO: ‘To je napad na našu sigurnost, poduzet ćemo protumjere’
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u ponedjeljak započinje dvodnevni posjet Finskoj i Švedskoj u čijem će središtu biti prepreke njihovom pristupanju NATO savezu i slanje oružja u Ukrajinu.
Baerbock bi se u finskom glavnom gradu Helsinkiju trebala sastati s kolegom Pekkom Haavistom i posjetiti podzemni objekt civilne zaštite.
Putovanje će se nastaviti u utorak posjetom švedskom glavnom gradu Stockholmu.
Finska i Švedska su nakon višedesetljetne neutralnosti podnijele kandidaturu za članstvo u obrambenom savezu zapadnih zemalja nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu prije gotovo godinu dana.
Svih 30 država članica NATO-a mora dati suglasnost za primanje novih zemalja, a Turska i Mađarska to još uvijek nisu učinile.
Očekuje se da će Mađarska to napraviti, no Turska je uložila niz prigovora, uključujući optužbu da Švedska ne zauzima dovoljno čvrst stav prema kurdskim i drugim skupinama koje Ankara smatra terorističkim organizacijama.
Baerbock će vjerojatno razgovarati i o planiranom slanju borbenih tenkova njemačke proizvodnje Leopard 2 u Ukrajinu, koje posjeduju Švedska i Finska.
Njemačka vlada nastoji povećati broj saveznika koji su spremni Kijevu isporučiti tenkove.
Finska premijerka Sanna Marin je za radio Suomi u nedjelju rekla da njena vlada još uvijek nije donijela odluku o tom pitanju, za koje je rekla da je zamršeno.
Istaknula je da Finska dijeli 1300 kilometara dugu granicu s Rusijom, što je činjenica koja se mora uzeti u obzir kada se raspravlja o slanju naoružanja.
Švedska također još nije donijela odluku o isporuci tenkova.
Premijer Ulf Kristersson također ne isključuje mogućnost da njegova zemlja Ukrajini u nekom trenutku u budućnosti pošalje borbene mlazne zrakoplove, no kaže da nije riječ o hitnom pitanju za Švedsku, koja je usredotočena na svoju kandidaturu za NATO savez.
Mora se imati na umu napeta sigurnosna situacija u vrijeme kada se Švedska prijavila za članstvo u NATO-u, no još nije njegova članica, rekao je nedavno, nazvavši to “teškim održavanjem ravnoteže”.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki će u ponedjeljak posjetiti Kristerssona u Stockholmu. Morawiecki je rekao da Poljska suosjeća sa zahtjevom Kijeva za borbenim zrakoplovima, no da će ih poslati isključivo zajedno s drugim saveznicima.
