Do mnogih lijekova u ljekarnama i dalje se ne može, a pacijenti se ovih dana žale na nestašicu lijekova za dijabetes, zbog čega su prisiljeni obilaziti ljekarne, pa i »potegnuti« do susjednog grada.

Da je situacija pod kontrolom, a svim pacijentima dostupni zamjenski lijekovi u slučaju da njihove terapije u ljekarni nema, potvrđuju nam u Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) te u Hrvatskoj ljekarničkoj komori (HLJK). Kritično je jedino s lijekom za šećernu bolest Ozempic, koji je nestao s tržišta nakon što se masovno počeo koristiti kao lijek za mršavljenje.

Iz HALMED-a poručuju da se prekid nestašice očekuje 15. ožujka. Do povremenih nestašica dolazi i kad je riječ o drugim lijekovima za dijabetes, no za njih – poručuju – u ljekarnama postoji zamjenska terapija.

Porast potražnje

– Do nestašice lijeka Ozempic došlo je zbog globalne situacije porasta potražnje, koja je dijelom uzrokovana primjenom lijeka izvan odobrenih indikacija, što je utjecalo i na opskrbu tržišta Hrvatske.

Dostupni su drugi lijekovi namijenjeni liječenju šećerne bolesti tipa II, uključujući lijek Rybelsus, koji sadrži istu djelatnu tvar te se koristi za iste indikacije kao i lijek Ozempic.

Pritom napominjemo da se navedena dva lijeka razlikuju prema putu i učestalosti primjene; lijek Rybelsus ima farmaceutski oblik tableta te se primjenjuje svakodnevno, dok se lijek Ozempic primjenjuje potkožnom injekcijom jedanput tjedno, objašnjavaju u HALMED-u.

Dodaju da je trenutačno nestašica i pojedinih drugih lijekova koji se koriste u liječenju dijabetesa, međutim na tržištu su također dostupni zamjenski lijekovi.

Situacija s antibioticima, koji su manjkali na policama ljekarni tijekom siječnja, sada je nešto bolja, kažu ljekarnici.

– Interventno je uvezen dio antibiotika za djecu, tako da je sad malo lakša situacija. Uz to, i mi smo u ljekarnama počeli raditi amoksicilinske pripravke, tako da je i taj dio pokriven i relativno dobro stojimo.

Ali stanje se neće normalizirati u ovoj godini, kaže Ana Soldo, predsjednica HLJK-a.

Problema s nestašicama uvijek je bilo, dodaje, a ključno je u takvim situacijama da ne dođe do kritične nestašice i da se pacijentima omogući da lako dođu do zamjenskog lijeka.

Praćenje situacije

Problem nekad nastaje jer liječnik specijalist određuje zamjenski lijek, a oni nisu u toku s nestašicama jer ne pišu recepte i ne prate stanje na tržištu.

Tako se pacijentima događa da u slučaju nestašice moraju šetati od jednog do drugog liječnika da bi dobili pravi recept za svoju terapiju.

Do problema dolazi i zato što ljekarnici ne smiju pacijentu izdati zamjenski lijek ako na stranicama HALMED-a nije napisano da lijeka nema na tržištu.

Ljekarnička komora započela je projekt za koji su dobili odobrenje Ministarstva zdravstva, a omogućit će puno bolje praćenje situacije s lijekovima.

»Natječaj je u tijeku, tako da ne mogu govoriti detalje, ali je činjenica da će kroz taj projekt kompletan sustav, od liječnika i ljekarnika, do Ministarstva i HZZO-a, biti u realnom vremenu obaviješten o stanju s količinama lijekova na terenu«, najavljuje Soldo.

Nedostatak antibiotika i terapije za snižavanje tlaka

– Trenutačno su u nestašici i pojedini antibiotici, lijekovi za ublažavanje bolova, snižavanje povišenog krvnog tlaka, snižavanje kolesterola, smanjenje tlaka u oku, ali svaki od njih ima svoj zamjenski lijek u ljekarni na koji pacijent može računati.

Lijekovi koji nisu dostupni nabavljaju se preraspodjelom zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta drugih EU članica, kažu u HALMED-u.

Nestašice lijekova nisu novost, a do njih dolazi zbog zastoja u lancima opskrbe iz logističkih razloga, kašnjenja u proizvodnji, povećane potražnje ili nekog drugog razloga.

Sada ih je u fokus pozicionirala pandemija i tržišni poremećaji izazvani ratom u Ukrajini.