ZAGREB – U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti Vlada je najavila da će u sklopu novog sustava plaća u javnom sektoru konačno napustiti model s nekoliko stotina koeficijenata i dodataka po kojem se određuju plaće u državnoj upravi i javnim službama, ali i to da će rasteretiti gospodarstvo i građane koji plaćaju nekoliko stotina parafiskalnih i neporeznih davanja. Obje se reforme, koje bi trebale pojednostaviti sustav pa da bude puno jasnije koga i koliko država plaća svaki mjesec, ali i koliko neporeznih nameta plaćaju građani i gospodarstvo, protežu na razdoblje do kraja 2024. godine. Osim što donose pravedniji i uređeniji život u Hrvatskoj, o tim projektima ovisi i hoće li za njihovo lakše provođenje Hrvatska dobiti i novac iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost.

Prvi korak

Kad su u pitanju plaće, Vlada je pokleknula već na prvom koraku, namjeri da za sve koji dobivaju plaće iz državnog proračuna osnovica bude ista, ona koja se koristi u obračunu plaća za državne službenike i namještenike. Pokazalo se da je plan da se ta osnovica koristi i kod izračuna plaća državnih dužnosnika značio povećanje njihovih plaća, pa je Vlada krajem prošle godine odustala od tog plana.

Što se tiče parafiskalnih nameta, njihovo ukidanje ili smanjenje, te jasne pokazatelje na što se tako prikupljen novac troši već više od desetljeća traže sve gospodarske udruge, Vlada je u NPOO-u u poglavlju »Nastavak administrativnog i fiskalnog rasterećenja« istaknula jasne ciljeve, a oni su među ostalima provođenje Akcijskog plana iz 2020. godine kojima je planirala smanjiti parafiskalne namete za ukupno milijardu kuna. Ali dodaju da je cilj umanjenje parafiskalnih i neporeznih davanja u sklopu novog Akcijskog plana za umanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja za milijardu kuna do kraja 2023. godine, umanjenje administrativnog opterećenja putem novog/petog Akcijskog plana za administrativno rasterećenje za dodatnu milijardu kuna do kraja 2024. te milijardu kuna do kraja 2025. godine«.

Zadatak da izradi plan kako smanjiti neporezna i administrativna davanja je na Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, a na naše pitanje kako ide realizacija tog posla oni podsjećaju da je u NPOO-u preuzeta obveza daljnjeg rasterećenja gospodarstva smanjenjem neporeznih i parafiskalnih davanja u iznosu od minimalno 132.722.808,00 eura (milijarda kuna), te da je rok za to rasterećenje kraj 2023. godine. No, ne iznose detalje plana, nego kažu da će »detaljnije informacije biti poznate po utvrđenju konačnog prijedloga mjera rasterećenja te kada iste budu usuglašene s nadležnim tijelima državne uprave, socijalnim partnerima te predstavnicima poslovnih i strukovnih udruženja«. Iako je Ministarstvo gospodarstva veći dio posla odradilo, ne čudi što s detaljima ne žele izlaziti jer su i dosad u Hrvatskoj vlasti obećavale i pokušavale ukinuti i smanjiti parafiskalne namete, takve su najave uvijek bile popularne i imale su široku podršku, no kad bi došlo do realizacije, nitko se nije rado odricao novca i oni koji su punili svoje proračune tim prihodima uvijek su naglašavali da su oni namjenski i da će određena usluga trpjeti ako se smanje ili ukinu. Po svemu sudeći, u Ministarstvu se nisu spremni zalijetati s najavama da će neki namet biti ukinut ili smanjen, ako se može dogoditi da se pregovorima unutar Vlade netko odupre takvoj namjeri.

Akcijski plan

Zato detaljnije ne govore o onome što su napravili, nego podsjećaju na Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja iz 2020. godine, čime je ispunjena jedna od obveza u okviru Europskog semestra i Nacionalnog programa reformi.

Taj je plan sadržavao ukupno 50 mjera rasterećenja, od kojih se 33 odnosilo na ukidanje ili smanjenje odabranih neporeznih i parafiskalnih davanja, a 17 mjera se odnosilo na smanjenje naknada za stručne ispite, a iz Ministarstva kažu da je u prvom kvartalu 2022. godine provedeno svih 50 mjera i time je ostvareno ukupno planirano rasterećenje gospodarstva od 531.995.772 kune, odnosno 70.607.973 eura. Iz njihovog odgovora nije jasno hoće li se u ovoj godini rezati dodatnih milijardu kuna nameta ili u taj iznos od milijardu kuna računaju neporezna davanja koja su već smanjena, pa se do kraja godine može očekivati još oko pola milijarde kuna.

No, bazen za dodatna rasterećenja je popriličan, prije provođenja 50 mjera rasterećenja Vlada je provela analizu i utvrdila je da se u Hrvatskoj plaća ukupno 448 parafiskalnih i neporeznih nameta. Prihod od proračunskih i izvanproračunskih korisnika bile su 273 naknade odnosno neporezna davanja, a 175 naknada bili su prihodi tijela koja nisu proračunski korisnici pa su to zapravo parafiskalni nameti. Vlada je tada iznijela i podatke za 2018. godinu po kojima je ukupan prihod po svim tim nametima bio 8,7 milijardi kuna, što je bilo 2,28 posto BDP-a. U prosjeku to znači da je država po svakom zaposlenom u privatnom sektoru naplaćivala 6.700 kuna tih nameta, odnosno više od jedne tadašnje prosječne neto plaće u Hrvatskoj.