Iako u podjeli Velebita predstavljaju granicu između srednjega i južnoga Velebita, u svijesti govornika najviše pripadaju Lici
Baške Oštarije smještene su na klancu Velebita na nadmorskoj visini od 926 m, na mjestu gdje se Velebit dijeli na Srednji i Južni dio (južni seže od prijevoja Mali Halan, a sjeverni od Oštarija do Vratnika nad Senjom).
Do 1900. godine ime mjesta je Oštarije kad je promjenjeno u Baške Oštarije.
Iako u podjeli Velebita predstavljaju granicu između srednjega i južnoga Velebita, u svijesti govornika najviše pripadaju Lici. Takva podijeljenost vidljiva je i u svakodnevnome funkcioniranju naselja; tako Baške Oštarije administrativno pripadaju općini Karlobag, ali poštanski se promet odvija preko Gospića (odnosno pošte u Brušanima). Župni ured kojemu pripada oštarska crkva sv. Elizabete također se nalazi u Karlobagu, ali smrtovnice se podižu u Matičnome uredu Gospić.
Takva podvojenost, dakako, ima svoje korijene i razloge. Oštarije se nalaze na 20. kilometru ceste Gospić – Karlobag iz smjera Gospića, odnosno na 18. kilometru iste ceste iz smjera Karlobaga. Naselje je smješteno uz rub krškoga Oštarskog polja, dugačkoga oko četiri kilometra i širokoga jedan kilometar, koje je u prošlosti hranilo mnogobrojne oštarske obitelji. No prema popisu iz 2001. godine u Oštarijama je živjelo 30 stanovnika.
KRATKA POVIJEST OŠTARIJA
Za vladavine Rimljana navedenim su prostorom prolazile rimske dvokolice povezujući Liku i Podgorje. U srednjem vijeku lokalitet je bio u posjedu obitelji Kurjaković, krbavskih knezova. Nakon povlačenja Turka iz Like 1689. godine, zapovjedništvo Vojne krajine kojoj je 1713. godine pripao taj prostor, uočilo je njehove gospodarske i prometne mogućnosti te je u prvoj polovici XVIII. stoljeća otvorena prva gostionica po kojoj je naselje i dobilo ime (mlet. ostarĕa- ‘gostionica, birtija, krčma’), a čija je svrha bila osigurati trgovcima iz Podgorja mjesto za odmor na putu prema Lici.
S obzirom na razvoj prekovelebitske trgovine, a time i otvaranje većega broja gostionica, vlasti su na spomenuti prostor počele naseljavati hrvatsko bunjevačko katoličko stanovništvo uglavnom iz Podgorja, ali ljudi su teško ostavljali svoje tek ponovo stečene domove i selili se na planinu. No jedan dio ljudi je došao i stvorio sebi novi dom.
Pravi uzlet naselje je doživjelo u XVIII. i XIX. stoljeću otvaranjem triju cesta (Karoline, Terezijane i Knežić- Kekićeve) između Gospića i Karlobaga koje su otvorile put novom naseljavanju. Rezultat tih promjena bila je izgradnja crkve i otvaranje škole pokraj XIX. stoljeća. No već s prelaskom u novo stoljeće skromno Oštarsko polje više nije moglo hraniti mnogobrojne obitelji te su mnogi otišli u Ameriku u potrazi za boljim životom, a dva svjetska rata i otvaranje Ličke pruge 1925. godine koje je prometna žarišta premjestilo dublje u Liku nepovoljno su utjecali na oštarsku demografsku sliku.
Želite li osjetiti istinsku privrženost zavičaju onda neizostavno u Baškim Oštarijama potražite Vladu Prpića Prpu koji će s vama podijeliti neizmjerno znanje i ljubav prema Velebitu!
U ponedjeljak, 31. prosinca u 12 sati. Fešta počinje u 10 sati i traje dok traje… Iće, piće i odlična zabava… kod hostela Baške Oštarije.
VRIJEDI VIDJETI:
1. Kubus
Spomenik gradnji ceste Karlobag – Gospić preko Velebita, kocka (Kubus, Ura) na četiri kugle, nalazi se na Oštarijskom sedlu ili Starim vratima, nadmorske visine 927 m s kojeg se pruža pogled na Karlobag, otok Pag i cijeli Velebitski kanal .
Kocka je postavljena u vrijeme gradnje ceste od Gospića do Karlobaga(1844.- 1850.), točnije 1846. Do Kocke vode 33 stepenice.
2. Crkva sv. Elizabete
– izgrađena je 1855. godine, u župi Pohođenja Blažene Djevice Marije iz Baških Oštarija, koja je osnovana 1820. i pripada Gospićkom dekanatu Gospićko-senjske biskupije.
3. Fontana od klesanog kamena
Spomen na gradnju Knežić – Kekićeve ceste građene između 1844. i 1851. godine. Zanimljivost koju treba spomenuti jest da je ovaj izvor u naroda znan kao izvor plodnosti.
PJEŠAČENJE
1. Poučna staza Terezijana
Nalog za izgradnju nove, modernije ceste dao je tadašnji austrijski car Josip II. Cesta je dobila ime po njegovoj majci Mariji Tereziji.
Terezijana je izgrađena 1786.g. kako bi zamijenila postojeću Karolinsku cestu. Karolinom se putovalo sve teže zbog njenih oštrih zavoja i strmih dijelova.
Ova cesta je naročito bila važna radi boljeg povezivanja tadašnjeg pukovnijskog središta Gospića sa slobodnom lukom Karlobag. Zbog želje da se što više ljudi upozna s kulturološkom važnošću Terezijane, Javna ustanova „Park prirode Velebit“ uredila je dio Terezijane kao poučnu stazu. Staza je namijenjena isključivo pješacima, a posebno je zanimljiva zbog prostora kojim prolazi.
Ovdje se na kratkom području dožive oba lica Velebita u njihovoj punoj ljepoti. Poučna staza počinje na Baškim Oštarijama te se spušta do sela Konjsko (655 m/n.m.) u dužini od tri kilometra ili oko tri sata hoda. Također je u ponudi i kraća pješačka tura od oko 1,5 h.
Povijesna cesta Terezijana ima svojstvo kulturnog dobra.
2. Premužićeva staza
Vršne dijelove sjevernog i srednjeg Velebita, od Zavižana do Baških Oštarija, povezuje 57 km duga planinarska staza. Nazvana je po svom projektantu Anti Premužiću, znamenitom graditelju putova i staza po Velebitu.
Gradnja staze trajala je svega tri godine (1930-1933.). Radove su izvodili brojni radnici iz podvelebitskih sela. Izgradnjom staze omogućen je pristup u najnepristupačnije i najljepše dijelove Velebita dotad poznate samo malom broju stanovnika.
Staza nema velikih uspona pa njome mogu proći i ljudi nenavikli na planinarenje. Utočište mogu pronaći u nekoliko planinarskih objekata koji se nalaze u blizini staze. Kvalitetom gradnje i uklopljenosti u prirodni okoliš ova staza se smatra remekdjelom graditeljstva.
3. Penjalište Filipov kuk
Ljubičko brdo, Kiza
Uspon na iznimne vrhove koji se nalaze sat i pol do tri sata od crkve sv. Elizabete ili hostela
BICIKLIZAM
Zahvaljujući geografskim posebitostima ovog područja posjetioci mogu birati među različitim sadržajima rekreacije i uživanja u prirodi. Uređene biciklističke staze pravi su izazov za sve bicikliste i one koji će to tek postati. Biciklističke staze, udaljene od Karlobaga 20-ak km, su:
STAZA 1
Brušane – Rizvanuša – Brušane
STAZA 2
Baške Oštarije – Stupačinovo – Prpići
PARAGLIDING
s vrha Basača, tijekom cijele godine
Detaljnije informacije o stazama: www.pp-velebit.hr
INFO
Turistička zajednica općine Karlobag
Trg Dr. Franje Tuđmana 2
53288 Karlobag
Telefon: 385 (0)53 694 251
Impressum: Zamisao i realizacija bruno Lončarić, grafičko oblikovanje Marlena Kršul Travašić, zahvaljujemo na pomoći i fotomaterijalu TZO Karlobag, korišten tekst Kristine Miočić, Toponimija Baških Oštarija
