ZAGREB – Stravični napad nožem na liječnicu u jednoj privatnoj ordinaciji u Virovitici pokazao je još jednom koliko su zaposleni u javnim službama izloženi nasilju i unatoč tome što su unazad četiri godine dobili status službene osobe te se prema Kazenom zakonu napad na njih tretira kao kazneno djelo.

Napad od prošlog vikenda poziva na uzbunu tim više što je napadačica na liječnicu, inače njezina pacijentica, zaposlena kao tajnica u virovitičkoj srednjoj školi. Tako se uz pitanje zaštite liječnika od napada pacijenata ili članova njihovih obitelji otvara i drugo pitanje – kako je osoba koja je nožem izbola svoju liječnicu uopće mogla raditi u školi?! Odgovor na to pitanje pokušali smo dobiti u školi, no ravnatelj nije htio razgovarati o slučaju, već nas je uputio na policiju.

Loš sustav

Dok istraga traje, a napadačica je zbog prijetnje za okolinu smještena u istražni zatvor, predstavnici zaposlenih iz oba sustava upozoravaju da nadležni, kad je riječ o nasilju, postupaju tek kad se nešto dogodi.

Prema Studiji hrvatskog liječništva, anketnom istraživanju koje je Hrvatska liječnička komora (HLK) provela u svibnju 2022. godine, 28 posto liječnika ne osjeća se fizički sigurno na radnom mjestu, a 40 posto liječnika bilo je u zadnjih 12 mjeseci na radnom mjestu izloženo verbalnom vrijeđanju ili prijetnjama. Zato se nameće zaključak da sigurnost u našim zdravstvenim ustanovama nije zadovoljavajuća, a liječnici i drugi zdravstveni djelatnici nisu dovoljno zaštićeni od nasilja, upozoravaju iz HLK-a.

– Pokazuje se da sustav kontrole ulaza u mnoge ustanove ne jamči poželjnu razinu sigurnosti. Nužno je stoga povećati mjere sigurnosti i istovremeno raditi na mehanizmima prevencije nasilja kako do njega uopće ne bi dolazilo. Bolnice i druge zdravstvene ustanove moraju biti sigurna mjesta, kako za pacijente tako i za zdravstvene djelatnike, poručuju iz Komore, gdje smatraju da bi se veću sigurnost liječnika i drugog osoblja u zdravstvu moglo povećati uvođenjem 24-satne zaštitarske službe, sustava tihog alarma i pojačanog videonadzora. Problem je, tvrde, i u nedosljednoj primjeni Kaznenog zakona.

»Državne institucije odgovorne za definiranje vrste kaznenog djela vrlo često nasilje spram liječnika ili drugih zdravstvenih djelatnika definiraju tek kao prekršaj, a ne kao kazneno djelo. Liječnička komora je u svakom takvom neodgovarajućem definiranju vrste kaznenog djela upozoravala nadležna državna tijela i tražila izmjenu klasifikacije djela iz prekršajnog u kazneno«, upozoravaju iz HLK-a. Na loš sustav sigurnosti upozoravaju i u Hrvatskom školskom sindikatu »Preporod«, gdje se čude što nema podataka o tome djeluju li uopće mjere ugrađene u Kazneni zakon.

– U ovoj zemlji ne postoji evaluacija, analiza učinaka pojedinih rješenja, pa ne znamo je li nakon izmjene KZ-a nasilje nad zaposlenima u porastu, stagnira ili je manje, kako bismo znali je li ta mjera djelotvorna, kazao je Željko Stipić, predsjednik Preporoda.

Procjena sigurnosti

– Nasilja ima, mi živimo stvarnost koja je kontaminirana nasiljem, i teško je očekivati da će škole i bolnice biti od toga izuzete. Kad je u pitanju sigurnost u školama, smatra da bi u svakoj školi trebalo procjenjivati stanje sigurnosti, a svaka bi škola trebala imati svoj akcijski plan s mjerama zaštite, usklađen između ravnatelja, školskog odbora, nastavničkog vijeća i lokalne zajednice, kaže Stipić.

– U pojedinim školama možda nije dovoljno ni da imate zaštitare, a negdje su i kamere suvišne, ovisi o tome kakva je sredina. Imate male seoske sredine gdje se svi znaju i zapravo nema potebe za nekakvim nadzorom, a s druge stane imate velike gradove, kvartove gdje se trguje narkoticima, gdje cvate kriminal, i tu su vjerojatno potrebni i zaštitari na ulazu. Nije normalno da na ulazu u javnu ustanovu s 500 učenika nema nikoga, pa ni portira, nego vas dijete od 11 godina pita koga trebate, ilustrira Stipić. Kako se pak dogodilo da u školi radi osoba koja je sposobna počiniti ovako težak fizički napad te je očito opasna za okolinu, utvrđivat će nadležne službe.

Važnost sigurnosti u školama

Nekad se Saboru podnosilo izvješće o stanju sigurnosti u školama, pa se od toga odustalo s obrazloženjem da se govorom o nasilju potiče nasilje. To samo govori da se problemu pristupa neozbiljno i dok nam se neko veliko zlo ne dogodi, ne poduzimamo ništa, smatra Željko Stipić, predsjednik Preporoda