ZAGREB – Primorsko-goranska županija je među 17 hrvatskih županija koje su u prosincu prošle godine imale više zaposlenih nego na kraju 2021. godine. Ukupno je u Hrvatskoj, objavio je državni zavod za statistiku, na kraju prošlog mjeseca bilo 1.613.807 zaposlenih što je 40.155 više nego godinu dana ranije.

Riječ je o građanima koji su zaposleni u pravnim osobama, obrtima, slobodnim profesijama ili osiguranici poljoprivrednici.

Takvih je u Primorsko-goranskoj županiji prošli mjesec bilo 116.342, što je 3.255, odnosno 2,8 posto više nego godinu dana ranije.

No, DZS prikazuje i podatke o zaposlenima u pravnim osobama, što puno više govori o tome kakvi su trendovi na tržištu rada u nekoj regiji. Ti podaci kažu da su u Hrvatskoj u prosincu u pravnim osobama radile 1.403.404 osobe što je bilo 1,3 posto više nego godinu dana ranije. U PGŽ-u je u prosincu posao u pravnim osobama imalo 99.627 osoba, što je 1,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Nešto više 1,8 posto porastao je broj zaposlenih žena u PGŽ-u.

Najveći rast zaposlenih u pravnim osobama ima Istarska županija, gdje je taj broj porastao za 4,8 posto u odnosu na prosinac 2021. godine. Za 4,3 posto rastao je i broj zaposlenih žena u Istri.

DZS je izračunao i da je u prosincu ove godine čak 22, 2 posto zaposlenih, znači više nego svaki peti radio u Zagrebu. Najmanje zaposlenih imala je Ličko-senjska županija gdje je bilo tek jedan posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.

Kad je u pitanju nezaposlenost, Hrvatska je na burzi rada u prosincu imala 117.816 ljudi, što znači da je stopa registrirane nezaposlenosti bila 6,8 posto, dok je godinu dana ranije bilo osam tisuća nezaposlenih više, pa je i stopa bila veća, 7,8 posto.

U PGŽ-u se u godinu dana također smanjila stopa registrirane nezaposlenosti i to sa 6,2 na 5,3 posto. Tako je stopa nezaposlenosti u PGŽ-u niža od hrvatskog prosjeka i to za jedan i pol postotni poen. Na burzi rada u Primorsko-goranskoj županiji u prosincu je bilo 6.556 ljudi.

U pet županija pao je broj zaposlenih, a najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, za 1,3 posto. Najmanju nezaposlenost imala je Varaždinska županija gdje je registrirana stopa nezaposlenosti 2,9 posto. U toj županiji, koja ima oko 70 tisuća zaposlenih, na burzi rada je dvije tisuće ljudi. Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu je bila najveća u Virovitičko-podravskoj županiji, čak 14 posto, što je dvostruko više od hrvatskog prosjeka. U toj je županiji najveća i stopa nezaposlenih žena, čak 17,5 posto, što znači da je nezaposlenost žena tri puta veća nego primjerice u PGŽ-u.