Ilustracija / Foto SERGEJ DRECHSLER
Dok svi dobavljači povećavaju cijene, naš sektor ne samo da ne može prilagoditi cijene svojih proizvoda, već podliježemo automatskim mjerama smanjenja cijena, što ugrožava održivost proizvodnje određenih lijekova, a samim time i njihova dostupnost postaje upitna, navode iz Plive
povezane vijesti
- Europu sve češće potresa nestašica lijekova. Za dobar dio ne postoji zamjena na tržištu, pacijenti ugroženi
- Ni ljepota prirode, ni kvaliteta usluge nego – cijena! Turistički stručnjaci upozoravaju da gosti imaju novi prioritet
- Kvarner treba otvoriti svijetu, a za to nam trebaju zračna luka i heliodrom
RIJEKA – Nakon pandemije koronavirusa, rat u Ukrajini, rast inflacije i troškova energije prošle su godine poduzetnicima i kompanijama znatno otežali poslovanje te ih motivirali da kontinuirano optimiziraju poslovne procese kako bi održali produktivnost i efikasnost. Da ovakvi problemi nisu zaobišli ni farmaceutsku industriju, potvrdili su nam u vodećim farmaceutskim kompanijama u Hrvatskoj, Plivi i riječkom JGL-u.
Cjenovna politika
U Plivi, koja posluje u sklopu izraelske Teve, ističu kako farma-industrija u Hrvatskoj nije samo pouzdan partner zdravstvenog sustava, već i značajan gospodarski čimbenik, a protekle su se godine poput mnogih industrija morali suočiti s činjenicom da su troškovi sirovina, prijevoza i energenata dosegli rekordne razine.
– Inflacija nerazmjerno utječe na industriju generičkih i biosličnih lijekova, s obzirom na to da ovi proizvodi ostvaruju manje zarade zahvaljujući konkurenciji između više proizvođača. Dok svi naši dobavljači povećavaju svoje cijene, naš sektor ne samo da ne može prilagoditi cijene svojih proizvoda, već podliježemo automatskim mjerama smanjenja cijena, što ugrožava održivost proizvodnje određenih lijekova, a samim time i njihova dostupnost postaje upitna. Prosječna cijena generičkog lijeka koji se prodaje u ljekarni u Hrvatskoj je 33 kune, što je manje od kilograma mesa, maslaca ili kave, jedne kutije jaja odnosno dvije litre goriva. Mnoge EU zemlje već rade na novim cjenovnim politikama generičkih i biosličnih lijekova te smatramo da je vrlo važno da, radeći zajedno sa svim ključnim dionicima, pronađemo način da osiguramo dostupnost ključnih terapija te zaštitimo strateške i gospodarske interese Hrvatske, poručuju u Plivi.
Unatoč tome, kako dodaju, zahvaljujući kontinuiranom praćenju trendova te unapređenju poslovne strategije, Pliva je prošle godine ostvarila stabilne rezultate, te očekuju ostvarenje na razini 2021. godine, koja je bila obilježena rastom. Pritom ističu da su još jednom potvrdili svoju poziciju vodeće farmaceutske kompanije u regiji jugoistočne Europe te nastavljaju s otvaranjem novih radnih mjesta, ulaganjima u novu tehnologiju, održivo poslovanje i jačanje poslovnih aktivnosti.
Treća faza kliničkog ispitivanja nazalnog spreja
Kako ističe Mislav Vučić, JGL je osnovao međunarodno Znanstveno vijeće, koje je okupilo zaposlenike i uvažene europske znanstvenike u strateškim područjima oftalmologije, dermatologije i otorinolaringologije, zahvaljujući čemu JGL već ima i povijesni uspjeh u znanstveno-inovacijskom ekosustavu. Riječka farmaceutska kompanija prošle je godine, naime, započela treću fazu kliničkog ispitivanja, čiji je krajnji cilj razvoj inovativnog nazalnog spreja za prehladu i lansiranje toga spreja na europsko tržište. – Ponosni smo na takve rezultate jer iza njih stoji izniman napor i entuzijazam svih zaposlenih u JGL-u i dokaz da je naša strategija uspješna i održiva. Učvrstili smo pozicije na brojnim tržištima i stvorili preduvjete za nove iskorake. Iz tog razloga ne strahujemo ni od budućih kriza, već smo se spremni boriti i nositi s njima, kao i do sada, zaključuje Vučić. |
Ulaganja JGL-a
Slično razmišljaju i u riječkom JGL-u, najvećoj hrvatskoj farmaceutskoj kompaniji čiji glavni izvršni direktor Mislav Vučić kao prijelomni trenutak posebno ističe rat u Ukrajini, inače jedno od glavnih tržišta na kojem posluje riječki JGL, koji je uslijedio taman nakon blagog oporavka od pandemije koronavirusa.
– Rat je prouzročio i geopolitičku nesigurnost, ali i zaista veliku tržišnu volatilnost. Rat u Ukrajini doveo je do brojnih ekonomskih poremećaja, a to je dodatno pogoršalo situaciju s lancima opskrbe i manjkom sirovina te potaknulo globalnu inflaciju, veliki rast cijena energenata i posljedično – pad kupovne moći stanovništva. Gospodarstvo diljem svijeta je naglo usporilo već u trećem kvartalu godine, a situacija za ovu godinu ne izgleda nimalo optimistično. Usprkos svim nepovoljnim okolnostima i negativnim ekonomskim trendovima, u JGL-u smo poslovali stabilno i na taj način nastavili doprinositi rastu BDP-a naše zemlje, ulaganjima u istraživanje, razvoj i proizvodnju, odnosno boljoj kvaliteti života naših pacijenata i potrošača. Tijekom proteklih pet godina investirali smo oko 500 milijuna kuna u razvoj novih proizvoda, nove tehnologije, digitalizaciju i optimizaciju procesa, energetsku učinkovitost, znanja zaposlenih te otvorili oko 200 novih radnih mjesta. Gotovo 85 posto prihoda realiziramo u izvozu te smo i tijekom pandemijskih godina, a sada i ratnih okolnosti na našim ključnim tržištima, otvarali nova tržišta, udvostručili ulaganja u istraživanje i razvoj te kontinuirano investicijama ojačavali poslovanje. To smo radili u uspješnoj suradnji s HBOR-om i Ministarstvom gospodarstva. Donijeli smo i odluku o nastavku prioritetnih strateških projekata i nismo odustajali od investiranja u bolju budućnost. Prioritet su nam istraživačko-razvojne aktivnosti i ulaganja u intelektualni kapital te povećavanje proizvodnih kapaciteta. Kapitalnim projektom Integra 2020 objedinjavamo istraživačko-razvojne, proizvodne i skladišne kapacitete, rezimira Vučić.