Djelatnici hitne medicinske pomoći ponovo su, nakon slučaja iz Varaždina gdje je žena preminula nakon što je satima čekala hitnu pomoć, zatražili smjenu ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maje Grba Bujević.

Uz takvo vodstvo, tvrde, postojanje nacionalnog zavoda nema smisla jer u njemu nitko ni za što nije odgovoran, a sustav vapi za reformom.

Očekuju da Zakon o hitnoj medicinskoj službi, čije se donošenje očekuje u ovoj godini, uđe u saborsku proceduru do svibnja, a i sami su izradili zakonski prijedlog koji u resornom ministarstvu uzimaju ozbiljno.

U njemu je sve ono što se tražilo na prosvjedu djelatnika hitne medicinske pomoći u proljeće 2022., od beneficiranog radnog staža, ujednačavanja osposobljenosti osoblja i opreme, do bolje uređenosti sustava.

Teritorijalna nepravda

– Mi smo zakon napravili i u njega ugradili sve što smo prosvjedom tražili i što bi se u sustavu trebalo promijeniti pod hitno. Mora se točno znati tko može raditi na kojem radnom mjestu, koja je naša oprema za rad, automobil, defibrilator, hitna u Dubrovniku i Vukovaru moraju imati iste standarde, a pacijent ista prava.

Nažalost, naša ravnateljica već 20 godina sjedi na toj funkciji, i sve je uredila pravilnicima koje nitko ne poštuje, tvrdi Danijel Šota, predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći (HUDHMP).

Svaka županija ima novca koliko ima, a važno je shvatiti da to ne smije biti ograničenje i da ne postoji ljudski život koji je u jednom mjestu vredniji nego u drugome.

Neprihvatljivo je da u Slavoniji, gdje su županije siromašnije nego na moru, pacijent ima manje šanse za preživljavanje, upozorava Šota.

Zbog toga predlažu da se hitna medicinska pomoć, po uzoru na vatrogasce ili policiju, financira iz državnog proračuna jer se radi o interventnoj službi.

Prepuštanje financija županijama rezultira velikim razlikama u medicinskoj skrbi kakvu dobiva pacijent u Slavoniji ili Dalmaciji, na primjer.

Hitnjaci zato inzistiraju na promjeni mreže jer postojeća nije teritorijalno prilagođena i nemaju svi krajevi Hrvatske jednako brzu, kvalitetnu i dostupnu pomoć.

Za takvo stanje u sustavu umnogome krive ravnateljicu HZHM-a jer se nije potrudila urediti sustav i dovesti stvari na svoje mjesto.

– Od ministra smo u više navrata tražili smjenu, ali se ništa nije dogodilo. Kad već netko sjedi 20 godina na tom mjestu, a ovakve se stvari, kao slučaj Varaždin, događaju i dalje, ne znam kako se može i dalje vaditi da nema nikakve ingerencije… Netko je radio na radnom mjestu gdje nije trebao biti jer je ona pravilnicima izazvala kolaps u sustavu, tvrdi Šota.

– Grba Bujević kaže da nema ingerencije jer su to županijski zavodi, u vlasništvu županija. Ali ako vam netko u sustavu ne poštuje pravila, prijavite ga DORH-u, jer ovdje se ne radi o sječi šuma, radi se o ljudskim životima. Ako netko umre jer se neki pravilnik ne poštuje, onda se nakupilo previše toga da bi šutjeli i trpjeli, dodaje.

Edukacije djelatnika

Podbacile su, dodaje, i edukacije djelatnika hitne pomoći, koje financira Europska unija. Edukacije su bile kvalitetne, ali nedovoljno motivirajuće pa su djelatnici odbijali ići na te treninge.

Nekoliko je županija, među njima i Primorsko-goranska, osmislilo izvrstan program edukacija, dok su neke potpuno podbacile u tom pogledu, tvrdi šef udruge hitnjaka.

– Primorsko-goranska županija to izvrsno radi, imaju edukacijski centar, nastavni su zavod, a djelatnici im odlaze na tečajeve, ekipno se i grupno samoeduciraju, stalno su po natjecanjima i među najboljima su u Europi.

Vukovarsko-srijemska županija s druge strane nema edukacijski centar, ima malo edukatora, a njihov je sastav upitan, veli Šota.

Uvjeren je da bi odlazak ravnateljice Grba Bujević riješio mnoge probleme u sustavu, a trebala bi ga, kaže, voditi osoba koja je pokazala organizacijske sposobnosti i zna u kojem smjeru HZMZ treba ići.

– Imamo, na primjer, dr. Gordanu Antić u Primorsko-goranskoj županiji koja je pokazala ne samo Hrvatskoj, nego i cijeloj Europi kako se može dobro organizirati služba hitne pomoći, a uz to je izvrstan edukator, navodi Šota.

Novi zakon do kraja svibnja

Ravnateljica Grba Bujević jučer je bila prezauzeta za razgovor s nama na temu nezadovoljstva u resoru koji vodi. Novi Zakon o hitnoj medicini trebao bi, očekuju u hitnoj, biti do svibnja u saborskoj proceduri, a nakon što se donese, za krajnje bi korisnike, pacijente, trebao značiti puno bolje organiziranu službu hitne medicinske pomoći, što – pokazalo se nažalost još jednom – vrlo često i život znači.