ZAGREB – Ministar Marin Piletić rekao nam je da je zaprimio odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, kojom je krajem prošle godine s četiri tisuće kuna kažnjen zato što je u Saboru kao zastupnik glasovao za sebe, te da će se na nju žaliti Visokom upravnom sudu. Još jedna presedanska odluka Povjerenstva, o kojoj su se negativno očitovali i HDZ i oporba, doživjet će tako sudski epilog.

Stav Visokog upravnog suda o tome nalazi li se saborski zastupnik u sukobu interesa ako glasuje za to da ga se potvrdi za ministra, a možda ovaj predmet završi i na Ustavnom sudu, odredit će daljnje postupanje Povjerenstva u ovakvim slučajevima. To se tijelo, inače, već bavi potpredsjednicom Vlade Anjom Šimpragom, koja je učinila isto što i Piletić, a uskoro će donijeti i odluku o postupku protiv Branka Bačića, koji je u utorak također u Saboru sam sebi dao glas kako bi bio potvrđen za ministra graditeljstva.

Duboko neslaganje

U petak je na web stranici Povjerenstva koje vodi Nataša Novaković objavljena odluka o Piletiću, pa se sada točno zna na čemo oni temelje svoje uvjerenje da je ministar rada prekršio Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Ključan je za njihovo tumačenje bio članak 9. tog zakona, kojim se propisuje da dužnosnik mora deklarirati da se kod njega pojavila okolnost koju se može definirati kao potencijalni sukob interesa i potom je razriješiti tako da zaštiti javni interes.

– Ako nije drukčije propisano zakonom, obveznik će se izuzeti od donošenja odluka odnosno sudjelovanja u donošenju odluka i sklapanju ugovora koji utječu na njegov poslovni interes, stavak je članka 9. zbog kojeg Piletić mora u državni proračun uplatiti četiri tisuće kuna, neovisno o tome što će pokrenuti upravni spor. U Povjerenstvu smatraju da se on trebao izuzeti kada se glasovalo o njemu jer je znao da će kao ministar imati veću plaću nego što ju je imao u Saboru i da će k tome na novoj dužnosti steći pravo upravljanja resorom koji će preuzeti. Pogotovo zato što je »odluka o iskazivanju povjerenja mogla biti donesena većinom glasova svih zastupnika i bez njegovog sudjelovanja«.

Povjerenstvo, znači, upozorava da bi Piletić postao ministar i da se on izuzeo i da bi jedina posljedica toga bila da je potvrđen sa 76, a ne 77 glasova. Jednako vrijedi i za Anju Šimpragu i Branka Bačića, i njih dvoje je dobilo 77 glasova, jedan više od potrebnog minimuma.

Ali, Bačić je u utorak u svojoj izjavi, objašnjavajući razloge svog dubokog neslaganja s odlukom Povjerenstva u Piletićevom slučaju, istaknuo da bi Vlada pala da je osim njega još jedan zastupnik trebao biti potvrđen za ministra i da su se oba izuzela prilikom glasovanja.

Dok britanski ministar ne može biti osoba koja prethodno nije izabrana u parlament, u Hrvatskoj bi se, eto, Vlada našla u opasnosti ako bi previše zastupnika odjednom trebalo prijeći u Banske dvore.

Međutim, bivši sastav Povjerenstva, kojem je na čelu bila Dalija Orešković, nije dijelio stajališta da zastupniku nije dopušteno da sudjeluje u glasovanju o sebi kao ministru. I to je Povjerenstvo, istina, zagovaralo određena ograničenja za zastupnike. U svibnju 2016. izdali su smjernice i upute zastupnicima koji su kandidirali za Ustavni sud, a bili su to tada Davorin Mlakar, Ingrid Antičević Marinović i Josip Leko, da odustanu od bilo kakve participacije u izbornom procesu.

Irelevantan posao

Odnosilo se to na njihovo glasovanje u okviru Odbora za Ustav, kojeg su bili članovi, o kandidatskoj listi o kojoj će se izjasniti svi zastupnici, a onda i na to završno glasovanje. Argument je bio da bi njih troje u suprotnom bili u privilegiranoj poziciji prema kandidatima za ustavne suce koji nisu saborski zastupnici. Te upute nisu bile obvezujućeg karaktera.

Dalija Orešković, danas zastupnica Centra, misli da je odluka Povjerenstva o Piletiću »formalnopravno ispravna, ali ujedno i apsurdna«.

– S grčem u želucu moram priznati da se tumačenju Povjerenstva čudi i lijeva i desna strana sabornice. Praktički nitko se s njim ne slaže, a pitanje je dana kada će ga početi oštrije kritizirati i struka. HDZ je napokon uspio u svom naumu potpune ridikulizacije i marginalizacije tog tijela, koje bi, u teoriji, trebalo odrađivati važan posao u predvorju borbe protiv korupcije.

Šalje se poruka da je rad Povjerenstva irelevantan i da su njegove odluke nebitne čak i kada je izrečena novčana kazna. HDZ demonstrira kako će njihovi zastupnici ignorirati Povjerenstvo, a nitko se neće pobuniti i zaurlati na vladajuće da krše zakon, jer je stav svih da je to što je Povjerenstvo izreklo o Piletiću – politički bedasto. To i ja mislim, ali za to ne krivim Povjerenstvo, nego HDZ, koji ih je ovim doveo u klopku, kazala nam je Dalija Orešković. Ona naglašava da spomenuti članak 9. ne pravi razliku između dužnosnika, ali tvrdi da bi ga se moglo primjenjivati samo u situacijama kada, recimo, upravno vijeće bira ravnatelja između nekoliko kandidata, a jedan od njih je i sam član tog upravnog vijeća.