ZAGREB – Pet godina nakon uvođenja, Europska komisija uvela je proširenje područja primjene anonimnog instrumenta dojava zviždača o kriminalu koje sada uključuje i slučajeve sumnjivog tržišnog spajanja kompanija i dodjela državnih potpora. Kao rezultat tog proširenja pojedinci će sada moći upozoriti Komisiju o svim vrstama mogućih kršenja pravila EU-a o tržišnom natjecanju, a pritom zadržati anonimnost. Europski alat za zviždače (eng. whistleblowers) uveden je 2017. kako bi se svim osobama omogućilo anonimno prijavljivanje kartela i drugih kršenja protumonopolskih propisa kao što su slučajevi dogovornih namještanja i usklađivanja cijena i usluga, sumnjivi sporazumi o ponudama za javnu nabavu i nepošteno isključenje konkurenata iz javnih natječaja. Građani sada također mogu pomoći Komisiji u otkrivanju povreda povezanih sa spajanjem trgovačkih društava kao što su preuzimanja prije prijave i odobrenja takvih poslovnih aranžmana te nezakonitih dodjela državnih potpora s kojima se i hrvatsko pravosuđe, ali i ured Europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj, susretao u zvučnim istragama.

Zaštita identiteta

Od trenutka pokretanja alat za zviždače služio je za brže otkrivanje nezakonitih praksi i pridonio je uspješnosti istraga Komisije u području tržišnog natjecanja. Prema podacima Europske komisije zabilježeno je oko 100 takvih dojava godišnje. Odluka o proširenju područja primjene alata za zviždače omogućit će bolju provedbu i zaštitu u svim područjima prava tržišnog natjecanja EU-a. Komisija na svojim službenim internetskim stranicama ističe link za prijavu sumnji u malverzacije i nudi mogućnost građanima da prijave sumnju u kriminal kroz anonimnu poruku u nekoliko koraka. Taj je alat osmišljen kako bi se zaštitio identitet doušnika koji imaju razloga vjerovati da bi dojava pod imenom i prezimenom mogla dovesti do neželjenih posljedica protiv njih u bilo kojem obliku. Komisija se koristi posebno osmišljenim šifriranim sustavom za razmjenu poruka koji omogućuje dvosmjernu komunikaciju, čime se zviždaču omogućuje da proslijedi informacije, a Komisiji da zatraži dodatna pojašnjenja. Uslugom upravlja specijalizirani vanjski pružatelj usluga koji djeluje kao posrednik i prenosi samo sadržaj primljenih poruka bez podataka koji bi se mogli upotrijebiti za identifikaciju pojedinca s važnim informacijama. Automatski je zaštićena IP adresa pošiljatelja i izabrana šifra za komunikaciju. Slični alati primjenjuju se i u nacionalnim okvirima zemalja-članica EU-a, primjerice u Njemačkoj i Danskoj.

– Vi kao pojedinac možete pomoći da otkrijemo ponašanje koje bi moglo prekršiti pravila tržišnog natjecanja EU-a. Takve prakse uzrokuju golemu štetu gospodarstvu EU-a. One također mogu kočiti inovacije, izbaciti tvrtke iz poslovanja i uskratiti građanima i potrošačima pristup širokom izboru dobara i usluga po razumnim cijenama. Ako ste upoznati s praksama protiv tržišnog natjecanja ili potencijalnim kršenjima pravila tržišnog natjecanja, možete nam pomoći u istrazi tako što ćete nam dobrovoljno dati sve relevantne informacije koje vas zabrinjavaju. Te informacije mogu se odnositi na sumnjive radnje iz ranijih razdoblja, u aktualnom trenutku ili pak sumnje da se planiraju izvesti takve malverzacije, apeliraju iz Europske komisije.

Kritične situacije

Komisija prilikom prijava nudi pomoć prijavitelju i odgovore na pitanja koja se tiču konkretnog slučaja. Ukoliko se prijavitelj želi predstaviti imenom i prezimenom i ostaviti svoje podatke te objasniti podrijetlo izvora informacija, izvjesnije je da će Komisija biti u većoj prednosti pokrenuti postupak po sadržaju prijava. Komisija ističe da su zviždači zaštićeni Direktivom EU- 2019/1937 i da nisu obavezni po sumnji u kriminalne radnje slučaj najprije prijaviti vlastitoj poslovnoj organizaciji, odnosno nadređenom. Direktiva EU-a zabranjuje kažnjavanje zviždača zbog izravne prijave slučaja Komisiji bez znanja nadređenih na radnom mjestu. Komisija je ostavila prostora i u slučajevima kada je zviždač vlasnik ili stvarni voditelj tvrtke koja je upala u kartel i u takvim kritičnim situacijama prijavom stavlja na kocku sudbinu vlastite firme i zaposlenika, pa je ostavljen link i za takvu vrstu prijava s mogućnošću podnošenja nagodbenih zahtjeva za poštedu ili minimalnu kaznu. Dosadašnja praksa pokazala je da je poznavanje djelovanja kartela iznutra s viših menadžerskih pozicija i prijavljivanje po takvoj osnovi bilo moćno pravno oružje protiv takvih umreženih organizacija. Karteli su dosad većinom otkrivani s pomoću takvog Komisijina programa oslobađanja od kazne ili njezina smanjenja, koji poduzećima omogućuje prijavu vlastite uključenosti u kartel u zamjenu za blaže sankcije.