Unatoč jednostranom prekidu vatre koji je naredio predsjednik Vladimir Putin, ruska vojska u subotu, na pravoslavni Božić, uzvratila je vatru na ukrajinske napade, objavila je Moskva.

“Prema svim položajima s kojih je ukrajinska vojska granatirala rusku stranu, ruske su oružane snage uzvratile vatrom”, rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov.

Borbe su se vodile u regijama Donjeck, Herson i Zaporižja, stoji u priopćenju, no bez obzira na to Konašenkov je ustvrdio da se Rusija pridržava samonametnutog 36-satnog prekida vatre, koji bi službeno trebao završiti u subotu u 21.00 sat.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je svojoj vojsci naredio da poštuje primirje “duž cijele crte dodira između strana u sukobu u Ukrajini” 6. i 7. siječnja, što je prvo veliko primirje od početka ruske invazije prije gotovo godinu dana. Unatoč toj najavi, u petak su nastavljeni topnički napadi.

Ukrajina i zapadni saveznici odbacili su rusku ponudu, ocijenivši da je riječ o smicalici kojom Moskva želi dobiti na vremenu radi slanja pojačanja i opreme na istočno bojište.

I brojni međunarodni promatrači od samog su početka sumnjali da će rusko oružje doista dosljedno šutjeti. Po podacima kojima raspolažu britanski obavještajci borbe su nastavljene na uobičajenoj razini čak i za vrijeme pravoslavnog Božića.

U subotu rano ujutro ruska protuzračna obrana ponovno je odbila napad bespilotnim letjelicama na Krim, koji je Moskva anektirala 2014., izvijestili su državni izvori.

Državna novinska agencija TASS prenosi da je rano jutros iznad lukobrana blizu Sevastopolja – pomorske baze ruske Crnomorske flote – oborena bespilotna letjelica. To je na Telegramu objavio guverner grada kojega je imenovala Rusija, Mihail Razvožajev.

Luka je više puta bila meta napada ukrajinskih bespilotnih letjelica. Posljednji put to je bilo 4. siječnja kada su oborena dva drona.

Razvožajev se požalio da čak ni “sveti Božić” ne može zaustaviti “nehumana bića” koja napadaju njegov “herojski grad”.

Rusija opskrbljuje svoje vojne snage u južnoj Ukrajini uglavnom preko Krima, pa Ukrajina ponovno gađa logističke i vojne ciljeve na poluotoku.

Štoviše, ponovno osvajanje Krima jedan je od jasnih ciljeva Kijeva jer ruski napadi zadnjih mjeseci sve češće ‘posustaju’.

Sam u Crkvi

U subotu je ruski predsjednik Vladimir Putin uz svećenike bio sam na misi na Božić u crkvi u sklopu Kremlja, prema fotografijama i snimkama koje su objavili ruski državni mediji iz Katedrale Uznesenja.

“Ovaj svijetli, voljeni praznik nadahnjuje ljude na dobra djela i težnje te služi reafirmaciji u društvu trajnih duhovnih vrijednosti i moralnih smjernica poput milosrđa, suosjećanja, dobrote i pravde”, kazao je Putin, prema priopćenju Kremlja.

Ruski je čelnik također zahvalio Ruskoj Pravoslavnoj Crkvi na njenoj ulozi u društvu. Njezin utjecajni vođa, patrijarh Kiril, smatra se gorljivim zagovornikom rata protiv Ukrajine u kojemu je već poginulo više tisuća civila.

U ratu protiv Ukrajine početom 24. veljače ubijene su tisuće civila,  a mnogo je više ranjenih.

Ruska vojska od jeseni namjerno granatira ukrajinsku energetsku infrastrukturu, ostavljajući mnoge ljude bez grijanja, struje ili vode hladnih zimskih mjeseci.

U Kijevu je Pravoslavna Crkva Ukrajine, autokefalna pravoslavna crkva, održala prvo misno slavlje za Božić u Kijevsko-pečerskoj lavri, najpoznatijem samostanskom kompleksu u Ukrajini koji je ranije koristila Pravoslavna crkva povezana s Moskovskom patrijaršijom.

Nekoliko stotina vjernika, deseci novinara i ministar kulture Oleksandr Tkačenko odazvali su se pozivu na bogoslužje u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja je upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Pravoslavna Crkva Ukrajine osnovana je uz državnu pomoć 2018. kako bi se smanjio utjecaj Rusije, a u 2019. carigradski ju je patrijarh kanonski priznao kao autokefalnu.

Ukrajini 32 milijarde dolara pomoći u Ukrajini

Ukrajinska središnja banka kasno u petak objavila je podatke koji pokazuju da je zemlja prošle godine dobila više od 32 milijarde dolara pomoći i zajmova iz inozemstva.

Oko 40 posto dolazi iz Sjedinjenih Država, nešto manje od 25 posto iz Europske unije i oko 8 posto iz Međunarodnoga monetarnog fonda, priopćila je banka.

Ukupna pomoć iznosi oko 16 posto predratne gospodarske proizvodnje Ukrajine.

No istodobno je u 2022. zbog rata ukrajinski BDP pao za više od 30 posto. Procjena je to ukrajinskog ministarstva gospodarstva.

Ukrajina uvelike ovisi o inozemnoj pomoći, financijski i vojno.